Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 720728

Romska svakodnevnica u Hrvatskoj: prepreke i mogućnosti za promjenu = Everyday life of Roma in Croatia: challenges and potentials for transformation


Bagić, D.; Burić, D.; Dobrotić, I.; Potočnik, D.; Zrinščak, S.
Romska svakodnevnica u Hrvatskoj: prepreke i mogućnosti za promjenu = Everyday life of Roma in Croatia: challenges and potentials for transformation, 2014. (izvješće).


CROSBI ID: 720728 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Romska svakodnevnica u Hrvatskoj: prepreke i mogućnosti za promjenu = Everyday life of Roma in Croatia: challenges and potentials for transformation
(Everyday life of Roma in Croatia: challenges and potentials for transformation)

Autori
Bagić, D. ; Burić, D. ; Dobrotić, I. ; Potočnik, D. ; Zrinščak, S.

Izvornik
Zagreb: UNDP ; UNHCR ; UNICEF

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, izvješće

Godina
2014

Ključne riječi
Romi ; socijalni status ; stanovanje ; zdravlje ; obrazovanje ; zapošljavanje
(Roma ; social status ; housing ; health ; education ; employment)

Sažetak
Položaj Roma i Romkinja u hrvatskom društvu velikim je dijelom vezan uz nemogućnost ostvarivanja prava koja pripadaju građanima Hrvatske, a koja su uvjetovana posjedovanjem identifikacijskih dokumenata. Neregulirani pravni status, ovisno o administrativnim razlozima temeljem kojeg je nastao, dijeli hrvatske stanovnike u sedam širokih kategorija koje u konačnici, na razini svakodnevnog života, dovode do osjećaja društvene izoliranosti i besperspektivnosti jer zadiru u položaj čitavih obitelji. Konkretnije, tipični problemi s kojima se susreću pripadnici romske manjine s nereguliranim pravnim statusom vezani su uz: I) nemogućnost znatnijeg poboljšanja ekonomskog statusa ; II) nemogućnost rješavanja pravnog statusa djece ; III) zdravstvene probleme i osjećaj društvene izoliranosti i besperspektivnosti ; IV) neinformiranost i V) nedostatak financijskih sredstava i nemogućnost podmirivanja dugova. Autori poglavlja o statusnim pitanjima naveli su sedam kategorija nereguliranog statusa ovisno o specifičnostima uzroka te posljedicama: 01. Osobe bez utvrđenog identiteta ; 02. Osobe s utvrđenim identitetom koje borave u RH nezakonito, bez regulacije statusa prema Zakonu o strancima ; a. Osobe bez državljanstva ; 03. Osobe s nereguliranim privremenim boravkom ; 04. Osobe koje ispunjavaju uvjete za stalni boravak, ali ga nisu regulirale ; 05. Osobe koje ispunjavaju uvjete za stjecanje državljanstva, ali ga nisu regulirale ; 06. Osobe kojima se status znatno pogoršao administrativnim pogreškama ; 07. Osobe koje nisu u mogućnosti pribaviti putnu ispravu. Neregulirani pravni status utječe na sve generacije i pristup pravima vezanima uz zdravstveno osiguranje, obrazovanje, položaj na tržištu rada i pristup uslugama koje pridonose poboljšanju kvalitete života. Temeljem nalaza iznesenih u poglavlju o statusnim pitanjima možemo zaključiti kako su Romi u Hrvatskoj suočeni s problemom „trostruke deprivacije“ putem: I) etničkog određenja ; II) nereguliranog pravnog statusa i III) depriviranosti uzrokovane nereguliranim pravnim statusom. Time su Romi dvostruko marginalizirani, odnosno ne susreću se samo s marginalizacijom u odnosu na većinsko stanovništvo, već su i marginalizirani u odnosu na pripadnike romske zajednice koji imaju regulirani pravni status. Članovi romskih obitelji nereguliranoga pravnog statusa u izrazito su nepovoljnom položaju jer često u tom statusu ostaju tijekom duljega vremenskog razdoblja ili čak čitavog života, pri čemu se njihov osobni status preslikava i na sljedeće generacije. Istraživanje prikazano u prethodno navedenom poglavlju pokazuje kako među ispitanim Romima oko 2 % njih nema rodni list, oko 5 % nema osobnu iskaznicu, a više 2/3 nema važeću putovnicu. Generaliziranjem ovih podataka na ukupnu populaciju Republike Hrvatske dolazimo do zaključka kako se između 1500 i 2000 pripadnika romske zajednice suočava s problemima vezanima uz reguliranje statusa, odnosno nalazi u statusu stranog državljana ili čak apatrida. Pravno neregulirani status i položaj stranog državljana ili apatrida u slučaju pripadnika romske nacionalne manjine često znači i život u siromaštvu, čija je pojavnost među Romima u Hrvatskoj bila predmet poglavlja o siromaštvu i životnom standardu. Kao što je navedeno u poglavlju o metodologiji, svi proučavani podaci o romskom stanovništvu uspoređivani su s podacima za nerome koji prebivaju // Autorica: dr. sc. Dunja Potočnik Sažetak glavnih nalaza 14 u područjima u blizini romskih naselja, i to u cilju dobivanja što vjernije slike o položaju Roma. Prvi setovi podataka uspoređivani na ovaj način odnosili su se na socijalnu sliku, u vezi s kojom su odabrani indikatori prikazani u grafikonu 1. Prema rezultatima iz grafikona Romi se s obzirom na sve promatrane indikatore nalaze u lošijem ekonomskom položaju, uz iznimku učestalosti prikupljanja otpada u kojem i Romi i ostalo stanovništvo jednako sudjeluju. Naročito izražen indikator lošijeg položaja Roma u odnosu na ostalo stanovništvo odnosi se na stopu apsolutnog i relativnog siromaštva. Prema ovim je mjerama apsolutno siromašno, odnosno raspolaže s manje od 4, 30 USD dnevno, čak 8, 9 % Roma i 5, 5 % ostalog stanovništva, dok se gotovo svi Romi (92, 3 %) i 42, 0% ostalog stanovništva mogu smatrati relativno siromašnima (raspolažu s manje od 60 % medijana nacionalnog dohotka). Poglavlje o siromaštvu i životnom standardu detaljno je obradilo sastav i iznos dohotka kućanstava, od kojih ovdje iznosimo dva koja su nam se činila interesantnima – udio dječjeg doplatka u ukupnom dohotku kućanstva koje u romskim kućanstvima iznosi gotovo tri puta više nego u kućanstvima ostalog stanovništva (34, 2 : 12, 1 %) te udio socijalne pomoći u ukupnom dohotku kućanstva po kojem su romska kućanstva od ostalih socijalno ugrožena više od pet puta (38, 3 : 7, 2 %). Sljedeći bitan pokazatelj socijalnog položaja Roma odnosi se na pojavnost nepodmirenih financijskih obveza, koje su gotovo dvaput učestalije u romskim nego u ostalim kućanstvima (35, 1 : 19, 3 %). Ovom popisu indikatora pridružili smo i jedan koji se klasično ne upotrebljava kao pokazatelj socijalnog položaja, ali može biti indikativan pri donošenju zaključaka o socijalnom položaju, a riječ je o proizvodnji i uzgoju za vlastitu prehranu. Gotovo četiri puta manje Roma od ostalog stanovništva sudjeluje u proizvodnji za vlastitu prehranu, što vjerojatno velikim dijelom možemo pripisati činjenici da velik dio Roma živi u zajednicama s dijeljenim kućanstvima te da su u manjem broju od ostalog stanovništva u posjedu vlastitog zemljišta koje bi mogli obrađivati i na kojem bi mogli uzgajati životinje za vlastitu prehranu. Uz pokazatelje iz prethodnog grafikona možemo dodati i podatke o dohotku i potrošnji (grafikon 2.), po kojima i romska i ostala kućanstva imaju podjednake troškove hrane i svakodnevne robe, no dohodak romskih kućanstava niži je za čak 2000 kuna. Navedeno podupire prethodno izneseni nalaz o učestalijoj pojavi nepodmirenih financijskih obveza u romskim nego u ostalim kućanstvima, odnosno ukazuje na činjenicu da dohodak koji ostvaruju romska kućanstva ne dostaje ni za osnovne životne potrebe. Rasprostranjenost siromaštva među romskom populacijom praćena je i problemima s kojima se Romi suočavaju na polju obrazovanja. Romi u Hrvatskoj još uvijek ne uspijevaju ostvariti svoje pune obrazovne mogućnosti, ponajprije zbog siromaštva, diskriminacije po nacionalnoj osnovi (i višestruke diskriminacije žena), (samo)marginalizacije i nedostatka samopouzdanja te sporo mijenjajućih obrazaca svakodnevnog funkcioniranja romskih zajednica. Znatnost razlika u području obrazovanja između Roma i ostalog stanovništva može se predočiti putem nekoliko indikatora prikazanih u grafikonu 3. Tako vidimo da je 44, 1 % romske (i više od 63 % neromske) djece koja su trenutačno u dobi do šest godina uključeno u predškolsko obrazovanje što ne pruža dovoljno temelja za kvalitetno savladavanje gradiva tijekom osnovnoškolskog obrazovanja. Stopa uključenosti u osnovnoškolsko obrazovanje u dobi od sedam do 14 godina ne odskače znatno između romske i ostale populacije (88, 8 : 92, 7 %), no na razini srednjoškolskog obrazovanja dolazi do znatnog pada jer je uključenost mladih Roma u ovaj stupanj obrazovanja gotovo dvostruko niža nego u ostale po- Grafikon 02. Dohodak i potrošnja (u HRK) 0, 00 1. 000, 00 2. 000, 00 3. 000, 00 4. 000, 00 5. 000, 00 6. 000, 00 3.517, 10 5.646, 92 Prosječni dohodak od zaposlenosti 1940, 91 1879, 13 Troškovi hrane i svakodnevne robe za kućanstvo pulacije. To se najbolje ogledava u prosječnom broju godina školovanja romske i neromske populacije, gdje neromi stariji od 24 godine bez obzira na dobnu podskupinu ukupno ostvare 10, 6 godina školovanja, dok Romi u dobi od 15 do 24 imaju 6, 8 godina školovanja, a u dobi od 25 do 64 taj broj pada na tek 4, 5. Sljedeći pokazatelj prikazan u grafikonu – stopa pismenosti – ne razlikuje jako mlađu romsku populaciju (do 24 godine) od ostalog stanovništva, no u ukupnoj romskoj populaciji gotovo je 15 % Roma nepismeno, dok je kod ostalog stanovništva taj broj ispod 1 %. Razlike unutar romske populacije iskazuju se u nižim obrazovnim uspjesima i aspiracijama Roma iz ruralnih krajeva, dok su po spolu najmanje razlike prisutne u mlađoj generaciji, što vodi zaključku o izjednačavanju obrazovnih šansi i uspjeha među Romkinjama i Romima.Romi se u pogledu svojih obrazovnih aspiracija ne razlikuju jako od ostalog stanovništva u smislu da žele više stupnjeve obrazovanja nego što ih i postižu. No, podaci bilježe samo 29 studenata romske nacionalnosti na hrvatskim sveučilištima. Slabija uključenost Roma u obrazovni sustav i njihovi lošiji obrazovni ishodi neumitno se preslikavaju i u njihov lošiji položaj na tržištu rada, analiziran u poglavlju posvećenom zapošljavanju. Grafikon 4. donosi neke pokazatelje o položaju romskog i ostalog stanovništva na tržištu rada, pokazujući koliko su Romi u komparativno lošijem položaju već i nižim stopama aktivnosti, a podaci o nezaposlenosti dramatični su jer je u mlađoj dobnoj skupini među romskim stanovništvom nezaposleno 65, 1 %, što je triput više nego kod ostalog stanovništva, pri čemu su ove razlike još i jače izražene kod usporedne ukupne populacije Roma i ostalog stanovništva. No, Romi u dvostruko većoj mjeri (35, 2 : 15, 6 %) iskazuju poduzetničke aspiracije, koje ipak uspijevaju ostvariti manje od ostalog stanovništva (1, 6 : 4, 0 %). I posljednji podatak iz grafikona dodaje težinu slici položaja Roma na tržištu rada jer ih tek 59, 7 % uspijeva raditi temeljem ugovora (naspram 94, 2 % ostalog stanovništva). Treba dodati kako, kao što to navodi izvještaj podnesen Vijeću Europe 2004., 02 osim niskih i neredovitih primanja putem reguliranog radnog odnosa Romima velik problem predstavlja i ograničena mogućnost držanja otvorenog računa u banci zbog neredovitih primanja, pri čemu pozajmljivači novca koriste priliku putem svojih lihvarskih kredita. Čak i kada su redovni bankovni krediti odobreni Romima, iznosi su ovih kredita i do 25 % niži nego za ostalo stanovništvo. Stopa nezaposlenosti Roma vrlo je visoka u svim dobnim skupinama te češće pogađa Rome iz ruralnih krajeva, a u pogledu nezaposlenosti Romkinje su višestruko marginalizirane. Nizak stupanj obrazovanja također pridonosi marginaliziranosti Roma na tržištu rada jer više od 70 % nezaposlenih Roma nema završeno obvezno obrazovanje. Ovakav obrazovni status predstavlja prepreku njihovu usavršavanju ili dokvalifikaciji te u slučaju zasnivanja radnog odnosa osigurava tek skromna primanja. Velik broj Roma radi u sektoru sive ekonomije ili na kratkotrajnim poslovima, a oko 60 % zaposlenih Roma radi na niskokvalificiranim poslovima čišćenja te pomoćnim poslovima u građevinarstvu, trgovini i poljoprivredi. Nepovoljan položaj Roma na tržištu rada i s njim povezana loša ekonomska situacija Roma utječe i na sliku zdravlja i pristup zdravstvenim uslugama od strane Roma u odnosu na ostalo stanovništvo (grafikon 5.). Loš ekonomski položaj Roma najdirektnije je s područjem zdravlja povezan kroz nemogućnost kupnje lijekova, koju iskazuje trostruko više Roma od ostalog stanovništva (44, 5 : 13, 7 %). Neinformiranost Roma i pravna nereguliranost njihova statusamogle bi se povezati s čak 27, 5 % Roma koji ne posjeduju zdravstveno osiguranje, što znači da više od četvrtine Roma uopće nema mogućnost ostvariti zdravstvenu zaštitu. Također, trostruko više Roma od ostalog stanovništva (14, 3 : 4, 5 %) iskazuje nezadovoljstvo posjetom zdravstvenoj ustanovi, a više je i Roma koji nisu mogli ostvariti pristup liječniku kada je bilo potrebno. Unatoč tomu, više je Roma koji svoje zdravlje procjenjuju dobrim ili vrlo dobrim (77, 9 : 71, 2 %), unatoč tomu što više Roma prijavljuje problem tjeskobe i depresije (13, 8 : 8, 4 %) i probleme s dišnim sustavom (14, 0 : 5, 8 %) nego to čini ostalo stanovništvo. Bitno je naglasiti i kako istraživanje na kojem se ovi rezultati temelje nije otkrilo znatne razlike u zdravstvenoj slici ženskih i muških pripadnika romske zajednice, uz izuzetak većeg broja prijavljenih problema dišnog sustava kod žena, kao i većeg postotka korištenja specijalističkih pregleda i usluga rendgenskih snimaka i ultrazvučnih pregleda. No, zabrinjavajuće je da je među Romkinjama s djecom čak 10, 34 % onih koje nikada nisu posjetile ginekologa. Također je potrebno obratiti dodatnu pažnju na obitelji bez djece jer njihovi članovi percipiraju svoje zdravlje znatno lošijim i više koriste zdravstvene usluge, iako su njima u većoj mjeri nezadovoljni. Posljednja promatrana komponenta – stanovanje – analizirana je putem raspolaganja stambenim prostorom i kvalitetom uvjeta stanovanja među romskom populacijom i neromskim stanovništvom u područjima u blizini romskih naselja. Uz područje zapošljavanja i obrazovanja upravo je stanovanje kritično jer pokazuje izražene razlike između romske i ostale populacije, s podacima koji ukazuju na izrazito nepovoljan položaj romske populacije u Hrvatskoj. Romi u Hrvatskoj žive u neadekvatnim i prenapučenim stambenim prostorima, a prvi podatak koji upućuje na ovaj zaključak stambeni je prostor po članu obitelji koji u romskim obiteljima iznosi tek 12, 9 m2, a u neromskima 35, 0m2. Drugi odabrani indikatori stambenih uvjeta u kojima žive Romi prikazani su u grafikonu 6. Zabrinjavajućih 53, 8 % romskih kućanstava nema pristup kanalizaciji ili septičkoj jami, 51, 3 % nema zahod, 50, 0 % nema kupaonicu, a 46, 5 % nema pitku vodu u vlastitom stambenom objektu. Nadalje, 18, 7 % kućanstava ne posjeduje vlastitu kuhinju, a 12, 4 % Roma živi bez električne energije. Također, vrlo nizak broj romskih kućanstava posjeduje računala – tek 21, 8 %, a tek 16, 3% ima internetsku vezu. Treba dodati i kako su stambeni uvjeti romskog stanovništva koje prebiva u ruralnim krajevima znatno nepovoljniji po većini odabranih pokazatelja. Razlike u romskoj populaciji također postoje s obzirom na djecu u obitelji jer obitelji s djecom žive u prostorno manje adekvatnom objektu, no bolje opremljenom od obitelji bez djece. Na kraju, zanimljivo je i napomenuti kako u pogledu zadovoljstva susjedstvom, a unatoč znatno lošijim objektivnim pokazateljima kvalitete stanovanja, romsko stanovništvo iskazuje relativno visok stupanj zadovoljstva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Demografija, Socijalne djelatnosti



POVEZANOST RADA


Ustanove:
Pravni fakultet, Zagreb,
Institut za društvena istraživanja , Zagreb

Profili:

Avatar Url Dunja Potocnik (autor)

Avatar Url Dragan Bagić (autor)

Avatar Url Ivana Dobrotić (autor)

Avatar Url Ivan Burić (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Bagić, D.; Burić, D.; Dobrotić, I.; Potočnik, D.; Zrinščak, S.
Romska svakodnevnica u Hrvatskoj: prepreke i mogućnosti za promjenu = Everyday life of Roma in Croatia: challenges and potentials for transformation, 2014. (izvješće).
Bagić, D., Burić, D., Dobrotić, I., Potočnik, D. & Zrinščak, S. (2014) Romska svakodnevnica u Hrvatskoj: prepreke i mogućnosti za promjenu = Everyday life of Roma in Croatia: challenges and potentials for transformation. Zagreb: UNDP ; UNHCR ; UNICEF. Izvješće.
@unknown{unknown, year = {2014}, keywords = {Romi, socijalni status, stanovanje, zdravlje, obrazovanje, zapo\v{s}ljavanje}, title = {Romska svakodnevnica u Hrvatskoj: prepreke i mogu\'{c}nosti za promjenu = Everyday life of Roma in Croatia: challenges and potentials for transformation}, keyword = {Romi, socijalni status, stanovanje, zdravlje, obrazovanje, zapo\v{s}ljavanje} }
@unknown{unknown, year = {2014}, keywords = {Roma, social status, housing, health, education, employment}, title = {Everyday life of Roma in Croatia: challenges and potentials for transformation}, keyword = {Roma, social status, housing, health, education, employment} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font