hrvatski

Petrijeve mreže za simulaciju raskrižja

U prvom dijelu ovog rada je napisano nešto općenito o Petrijevim mrežama, zatim je navedena nekolicina definicija kojom je pojašnjeno što su to uopće Petrijeve mreže, od čega se sastoje, gdje se koriste. Nakon toga sam se osvrnula na svojstva na kojima je i bio naglasak te je svako od svojstava detaljno opisano i pojašnjeno. Zatim slijedi opis cijele aplikacije Petrijevih mreža, kako prelazi iz jednog svojstva u drugo, što je to samozatvarajuća petlja, što je to obična Petrijeva mreža, kakvi sve prijelazi postoje i gdje se koji koristi. Različite vrste mreža su također nabrojane u petom dijelu rada. U šestom dijelu su opisani prednosti i nedostaci koji postoje. Jedan od najvećih nedostataka koji se javlja u Petrijevim mrežama je potpuni zastoj, tj. deadlock. Nakon toga su opisane Petrijeve mreže u programu Matlab. U zadnjem dijelu je odrađen praktičan rad u prethodno navedenom programu. Simulirano je raskrižje u Splitu, odnosno rad semafora na raskrižju. Za potrebe modulacije i simulacije korišteno je dvanaest stanja kojim sam prikazala semafore, tj. za svaki semafor mi je bilo potrebno tri stanja (tri kuglice). Kako bih mogla modelirati, a zatim i simulirati bilo je potrebno koristiti prijelaze koji su u obliku pravokutnika, tih prijelaza je ovdje osam kako bi se omogućio nesmetan rad semafora. Stanja su povezana prijelazima pomoću strelica. Izgled strelice nam pokazuje u kojem smjeru ide semafor, tj. je li ide prema ili od stanja. U sljedećem koraku modeliranja postavljeni su tokeni unutar stanja koja određuju kada će okinuti u neko drugo stanje. Na samom kraju se pokrene simulacija koja tokene vodi pomoću prijelaza iz jednog u drugo stanje.

regulacija prometa; Petrijeva mreža; semafor; PetriNet Toolbox; simulacija

nije evidentirano