hrvatski

Književna djelatnost pučkog pjesnika Ognjeslava Utješenovića Ostrožinskog (Ostrozin, 21. VIII. 1817.- Zagreb, 8. VI. 1890.)

Obradom mitske kletve Kralja dečanskoga, koja je na hrvatskoj strani poznata i opjevana kao Zvonimirova kletva i prokletstvo koje leži na hrvatskom narodu, Utješenović se organski uklapa pučkim spjevom 'Nedjeljko' (1860.) u društvenu i književnu atmosferu hrvatskog 19. stoljeća. U drugoj polovici 19. st., hrvatska je književnost imala slične preokupacije kao i srpska književnost, naime, obje su bile zaokupljene mitskim temama kletve, časnog krsta, slobode zlatne i pozivima u borbu protiv Osmanlija u ime 'časnog krsta' koji ima uz religijske i borbene konotacije. U povodu 'Nedjeljka', razvila se antisemitska polemika u 'Naše gore listu' (1861.): Adolf Veber Tkalčević usprotivio se Utješanovićevoj usporedbi 'našeg naroda' (hrvatskoga i srpskoga) s narodom izraelskim.

pučki spjev, pučki deseterac, mitovi, kletva, antisemitizam, odnos Istok-Zapad

nije evidentirano