hrvatski

Venecija ili Istanbul?Otomanske svile i njima nadahnute venecijanske tkanine na liturgijskom ruhu u Hrvatskoj

Razmjena rukotvorina između kršćanskog zapada i islamskog istoka u mediteranskom bazenu te način na koji su bile percipirane u estetski i kulturološki drugačijim sustavima vrijednosti svakako nije nova tema. Pisa, Amalfi i Venecija neke su od pomorskih sila koje su stoljećima održavale veze s Orijentom, no za našu kulturnu povijest najznačajniji su kontakti koje je s islamskim svijetom uspostavljala upravo Republika Svetoga Marka. Čini se da je istraživanje tih odnosa posebno aktualno posljednjih godina. U Palmanovi je 2006. godine otvorena izložba Venezia e Istanbul : incontri, confronti e scambi, i to u sklopu velikoga dvogodišnjeg projekta I Turchi in Europa - Civiltà a confronto. Godinu poslije je u Veneciji, a nakon Pariza i New Yorka, postavljena izložba Venezia e l'Islam 828 – 1797, da bi 2009. godine u Istanbulu bila otvorena Venezia e Istanbul in epoca ottomana. U Palazzo Ducale se krajem 2013. i početkom 2014. godine među eksponatima izložbe I doni di Shah Abbas il Grande alla Serenissima mogao vidjeti i safavidski baršun koji je perzijsko diplomatsko izaslanstvo poklonilo duždu Marinu Grimaniju 1603. godine. Skupocjene tkanine s Orijenta bile su predstavljene i na drugim spomenutim izložbama, a njihov doprinos u prožimanju kulturno-umjetničkih utjecaja neizostavan je segment svakog projekta posvećena istraživanju diplomatskih odnosa i trgovine između Venecije i njezinih moćnih rivala na Istoku. Proučavanje orijentalnih tkanina donesenih na Zapad ne staje na njihovoj ulozi državničkih poklona. Zbog značajna utjecaja koji su ti prestižni proizvodi imali na mletačku tekstilnu industriju, nezaobilazan su element u tumačenju evolucije dekora na venecijanskim tkaninama. U kolikoj su mjeri njihove boje, ornamenti i ingeniozan način tkanja opčinili zapadnu aristokraciju, dokazuje činjenica da je nekada teško razlikovati izvornu orijentalnu tkaninu od one nastale na mletačkome tkalačkom stanu. Najbolji primjer tomu pruža glasoviti pluvijal u bazilici Santa Maria Gloriosa dei Frari, skrojen od baršuna oko čijeg se podrijetla desetljećima polemizira. Cilj je ovog izlaganja predstaviti ne samo dosad identificirane otomanske tkanine sačuvane na liturgijskom ruhu u Hrvatskoj, već i upozoriti na one primjerke ruha u našim crkvama za izradu kojih su upotrijebljene mletačke oponašateljice istočnjačkih svila.

povijesni tekstil; liturgijsko ruho; Istanbul; Bursa; Venecija

Sudjelovanje na znanstvenom skupu je ostvareno uz potporu zaklade International Trust for Croatian Monuments (London, Ujedinjeno Kraljevstvo)