hrvatski

Inhibicija acetilkolinesteraze i antioksidacijska aktivnost eteričnih ulja odabranih biljaka porodice Ranunculaceae

U radu su istraženi kemijski sastavi eteričnih ulja sjemenki neistraženih ili slabo istraženih biljaka iz porodice Ranunculaceae koje rastu u Republici Hrvatskoj i to: obične i plamenite pavitine (<i>Clematis vitalba</i> L. i <i>Clematis flammula</i> L.), damašćanske crnjike (<i>Nigella damascena</i> L.) i crnog kumina (<i>Nigella sativa</i> L.). Kemijski sastav je određen kvalitativno i kvantitativno tehnikama plinske kromatografije i spregnutom tehnikom plinska kromatografija-masena spektrometrija. Eterična ulja vrsta roda <i>Clematis</i> uglavnom sadrže više masne kiseline i njihove derivate te u malom postotku karakteristični hlapljivi toksin ranunkulol. Eterično ulje <i>N. damascena</i> sastoji se isključivo od seskviterpena (glavni spoj <i>β</i>-elemen), dok eterično ulje <i>N. sativa</i> sadrži monoterpene, seskviterpene kao i manji udio ostalih spojeva (glavni spojevi: <i>p</i>-cimen i <i>α</i>-pinen). Izoliranim eteričnim uljima, kao i komercijalno dostupnim standardima, ispitana je inhibicijska sposobnost na enzime acetilkolinesterazu (E.C. 3.1.1.7., enzim važan kod prvih stadija Alzheimerove bolesti) i butirilkolinesterazu (E.C. 3.1.1.8., enzim važan kod odmaklih stadija Alzheimerove bolesti). U tu svrhu korištena je spektrofotometrijska metoda po Ellmanu te TLC bioautografija. Najbolju inhibicijsku sposobnost na enzim acetilkolinesterazu pokazalo je ulje <i>N. damascena</i>, dok je na enzim butirilkolinesterazu najbolju aktivnost pokazalo eterično ulje <i>N. sativa</i>. TLC bioautografijom je utvrđeno da je za inhibicijsku sposobnost eteričnog ulja <i>N. damascena</i> odgovoran <i>β</i>-elemen. Od komercijalno dostupnih monoterpena najbolju inhibicijsku sposobnost na enzim acetilkolinesterazu pokazali su: <i>δ</i>-terpinen, karvakrol, (<i>S</i>)-<i>α</i>-pinen i timokinon, a na enzim butirilkolinesterazu najbolju aktivnost pokazali su: <i>δ</i>-terpinen, (+)-karvon, mentol i <i>α</i>-terpinil-acetat. Od ispitivanih seskviterpena najbolju aktivnost na acetilkolinesterazu pokazali su: <i>β</i>-kariofilen, tujopsen, <i>α</i>-bisabolol, dok su na enzim butirilkolinesterazu najbolju inhibicijsku aktivnost pokazali cedrol i <i>β</i>-kariofilen-oksid. Od ostalih vrsta spojeva dobru inhibicijsku aktivnost na acetilkolinesterazu pokazao je <i>α</i>-jonon, dok je na enzim butirilkolinesterazu dobru inhibicijsku aktivnost pokazao <i>β</i>-jonon. U odnosu između strukture i djelovanja uočena je povezanost inhibicijske sposobnosti na acetilkolinesterazu s postojanjem barem jedne dvostruke veze unutar cikličke strukture. Povezanost je izraženija ako se unutar prstena nalazi konjugirana dvostruka veza (slučaj <i>δ</i>-terpinena), dok kod aromatskog prstena to nije slučaj. Ispitana je i antioksidacijska aktivnost eteričnih ulja i komercijalno dostupnih sastojaka eteričnih ulja i to na tri odabrane metode koje se temelje na različitim mehanizmima reakcije, DPPH (hvatanje slobodnih radikala), FRAP (redukcijski potencijal na željezov(III) ion) i BROR (oscilirajuće reakcije, koje se temelje na redoks i radikalskom mehanizmu). Utvrđeno je da eterična ulja ne posjeduju značajnu antioksidacijsku aktivnost. Ispitivanjem komercijalnih spojeva kao vrlo dobri antioksidansi pokazali su se eugenol i timokinon, a kao dobri timol i karvakrol. Od ispitivanih spojeva, karvakrol i timokinon su pored dobrih antioksidacijskih svojstava pokazali i dobru inhibicijsku aktivnost na obje kolinesteraze, dok su eugenol i timol pokazali slabu do umjerenu inhibicijsku aktivnost na oba enzima.

acetilkolinesteraza; antioksidacija; BROR; butirilkolinesteraza; Clematis; DPPH; Ellman; eterična ulja; FRAP; Nigella; Ranunculaceae; TLC bioautografija

nije evidentirano