hrvatski

Vjetar kao obnovljivi izvor energije

Od antičkih vremena čovjek je pokušavao zarobiti, uhvatiti energiju vjetra, ne bi li je iskoristio u obliku mehaničke energije za pokretanje sredstava prijevoza. Energija vjetra, za razliku od fosilnih goriva, je obnovljiva, široko rasprostranjena i čista. Problem je što dijagrami, krivulje, tablice definiraju teorijsku snagu dobivenu pri prosječnoj brzini vjetra. Zbog stalnog variranja brzine vjetra, količina energije stalno se mijenja. Promjena ovisi o vremenskim prilikama, o uvjetima na tlu i preprekama. Najčešće lokacije za gradnju vjetro-turbina su pregledna uzvišenja, što pravilnije planine i brda, te područja uzduž obala. Vjetro-turbina je sustav s namjenom iskorištavanja energije vjetra, to jest pretvaranja te energije u pravocrtno ili rotacijsko gibanje. Iako je osnovni princip rada vjetroagregata od prvih prototipova do danas isti, suvremeni vjetroagregati daleko su složeniji od onih od prije 20 ili 30 godina. Sastoje se od većeg broja podsustava i elemenata. U sustavu pretvorbe mehaničke energije u električnu najvažniji element je, dakako, generator. Odabir generatora, uzevši u obzir mali broj okretaja vjetro-turbina, ovisi o priključku na mrežu i o vrsti korištenog multiplikatora. Postoje različite izvedbe od kojih se najčešće koristi sustav generatora s dvostrukim napajanjem. Danas se najčešće koriste sinkroni i asinkroni generatori izmjenične struje. Tržište energije vjetra započelo je razvitak u Europi prije 20-tak godina. Hrvatska se priključila zelenom valu iskorištavanja električne energije u 21. stoljeću i posjeduje potencijal u iznosu od 0.37 do 0.8 TWh godišnje proizvodnje električne energije te se približava željenim ciljevima. Nažalost, s ekonomskog stajališta, proizvodnja električne energije bez državnih subvencija za proizvodnju iz obnovljivih izvora energije ne bi bila isplativa, ali se s vremenom pomalo približavamo tom cilju.

obnovljiva energija; vjetro-turbine; vjetroagregati; vjetroelektrane; farma vjetra

nije evidentirano