Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 718214

Stambena arhitektura Rijeke u drugoj polovini 18. i početkom 19. stoljeća


Puhmajer, Petar; Majer Jurišić, Krasanka
Stambena arhitektura Rijeke u drugoj polovini 18. i početkom 19. stoljeća // Klasicizam u Hrvatskoj / Kraševac, Irena, Raič Stojanović, Iva (ur.).
Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2014. str. 16-16 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Stambena arhitektura Rijeke u drugoj polovini 18. i početkom 19. stoljeća
(Residential Architecture of Rijeka in the Second Half of the 18th and the Beginning of the 19th Century)

Autori
Puhmajer, Petar ; Majer Jurišić, Krasanka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Klasicizam u Hrvatskoj / Kraševac, Irena, Raič Stojanović, Iva - Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2014, 16-16

ISBN
978-953-7875-20-6

Skup
Klasicizam u Hrvatskoj

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.-31.05.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Rijeka; arhitektura; urbanizam; 18. stoljeće; 19. stoljeće; barok; klasicizam; palače
(Rijeka; architecture; urban planning; 18th century; 19th century; baroque; neo-classicism; palaces)

Sažetak
Druga polovina 18. stoljeća u Rijeci bila je obilježena pojačanom trgovačkom aktivnošću, a, slijedom toga, i osnaživanjem građanskog staleža. To je potaknulo intenzivnu izgradnju grada koji se počeo širiti izvan gradskih zidina te nasipavanjem obale. Izniman poticaj za izgradnju dala je i Povlaštena tršćansko-riječka kompanija, koja je 1752. podigla veliki kompleks rafinerije šećera, zapadno od gra-da, a čija je upravna, raskošno opremljena zgrada služila i za stanovanje njezinih direktora. Neposredno uz Stari grad, osobito na tek formiranom prostoru Korza, potom u tzv. Novom gradu, danas poznatom kao Delta, kao i na ušću Rječine, današnjoj Fiumari, podižu se stambene kuće i formiraju ulični nizovi. Pojedine građevine odlikuju elementi reprezentativnog stanovanja pa se može govoriti i o arhitekturi palača. Najistaknutije nastaju na Korzu, osobito na sjevernoj strani i uz sam gradski sat (palača Wohinz, palača Troyer i palača Vuković) te na Fiumari (palača Adamić). Riječ je redom o višekatnicama jednostavnih pročelja na kojima se prepoznaju elementi kasnobarokne i klasicističke arhitekture. Naručitelji su predstavnici obogaćenoga građanskog sloja obrtnika i trgovaca, koji su ujedno i važni protagonisti društvenog i gospodarskog života grada. Oni su imali posrednu ali ključnu ulogu u razvoju riječke stambene arhitekture, a time i u formiranju novih gradskih vizura na prijelomu 18. u 19. stoljeće.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti



POVEZANOST RADA


Ustanove
Hrvatski restauratorski zavod