hrvatski

Žensko pismo i pismo za ženu u hrvatskoj književnosti 19. stoljeća

Unutar postojanja povijesti hrvatske književnosti, istražuje se povijest u sjeni, književni i kulturni kontekst u kojem se javlja spisateljska samosvijest žena u 19. stoljeću tj. prisutnost ženskog pisma. Od žena se očekuje da se vladaju u skladu s društvenim normama i književnim što znaži muškim predodžbama o ženi. U širem smislu, za 19. stoljeće može se reći da traje do svršetka II. svjetskog rata. Analiziraju se i književni primjeri, nabožnog i svjetovnog karaktera, pisma za ženu. Društvenim razvitkom, nastaju sporo i postupno osnovni uvjeti za književni rad žena. Pažnja je usmjerena na književni rad Ane Vidović (1799-1879.), Jagode Brlić (1824-1897.), Dragojle Jarnević (1812-1875.) i Adele Milčinović (1879- 1968.).

povijest književnosti; žensko pismo; društveni položaj žene; idealizacija; marljivost; čistoća; dnevnik; pjesme

nije evidentirano