Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 717858

Gradivo za povijest istočnoga Jadrana u ranom novom vijeku, svezak I. Spisi zadarskoga bilježnika Antonija Calogere (1768.-1770.)


Balić, Juraj; Čoralić, Lovorka; Novosel, Filip
Gradivo za povijest istočnoga Jadrana u ranom novom vijeku, svezak I. Spisi zadarskoga bilježnika Antonija Calogere (1768.-1770.), Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2014 (monografija)


Naslov
Gradivo za povijest istočnoga Jadrana u ranom novom vijeku, svezak I. Spisi zadarskoga bilježnika Antonija Calogere (1768.-1770.)
(Sources for the History of the Eastern Adriatic in the Early Modern Period, vol. I. The notarial acts written by a public notary of Zadar, Antonio Calogera (1768.-1770.))

Autori
Balić, Juraj ; Čoralić, Lovorka ; Novosel, Filip

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, strucna

Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Grad
Zagreb

Godina
2014

Stranica
519

ISBN
978-953-154-276-0

Ključne riječi
18. stoljeće ; istočni Jadran ; Zadar ; Državni arhiv u Zadru ; bilježnički spisi
(18th century ; Eastern Adriatic ; Zadar ; The State Archives of Zadar ; notarial acts)

Sažetak
Povijest istočnoga Jadrana u ranome novome vijeku, posebice u 17. i 18. stoljeću, rijetko je i zasigurno nedovoljno – s obzirom na mogućnosti koje pruža obilje gradiva – predmet istraživačke pažnje hrvatske historiografije. Razlog tome možemo, između ostaloga, potražiti i u činjenici da upravo za to razdoblje gotovo i ne posjedujemo objavljene zbirke izvornoga arhivskoga gradiva. Naime, dok je za razdoblje srednjega vijeka objavljeno više serija bilježničkih spisa (zadarskih, šibenskih, trogirskih, splitskih, dubrovačkih i kotorskih notara), kao i drugih zbirki arhivskih vrela, za takav zadatak za 17. i 18. stoljeće istraživači nisu pokazali dovoljan interes, što je obrnuto razmjerno količini raspoloživog gradiva. Upravo iz toga razloga, a s ciljem poticanja istraživačke pozornosti na istočnojadransku povijest u ranome novovjekovlju, osmislili smo rad na objavljivanju serije arhivskih dokumenata pod zbirnim naslovom Gradivo za povijest istočnoga Jadrana u ranom novom vijeku. Gradivo koje objavljujemo u ovoj, prvoj po redu knjizi iz serije pohranjeno je u Državnom arhivu u Zadru, zasigurno – uz Archivio di Stato di Venezia – središnjoj pismohrani za proučavanje povijesti pretežitoga dijela istočnog Jadrana od srednjega vijeka do modernoga doba. Riječ je o bilježničkim spisima iz 18. stoljeća koji se izravno odnose na grad Zadar (kao i na njegovu kopnenu i otočnu okolicu), točnije o dokumentima (bilježničkim ugovorima, odnosno instrumentima) nastalim radom Antonija Calogere (Callogerà, Calojerà), zadarskoga javnog bilježnika koji je službu obavljao relativno kratko, od 1768. do 1772. godine. Uvidom u 335 spisa u prvome i drugom protokolu razvidno je da ne postoji nijedan društveni sloj, nijedno zanimanje, zvanje ili služba, koji ovdje nisu zastupljeni. Odvjetci uglednih zadarskih plemićkih obitelji, zadarski obrtnički majstori najšarolikijih profesija, mornari i paruni brodova, trgovci, liječnici, doktori prava, državni službenici, vojnici i časnici, duhovne osobe, ali i težaci i kućna posluga – svi su oni pronašli svoje mjesto u nekome od spisa koje ovdje prezentiramo. Brojni su i potomci useljeničkih obitelji, ponajprije onih talijanskog i (rjeđe) grčkoga podrijetla. Svoje poslovanje u Zadru i sa Zadranima ostvarivali su i potomci plemićkih obitelji iz drugih dalmatinskih komuna , a svoju poslovnu nazočnost u Zadru nerijetko su bilježili i predstavnici »seoske vojničke elite« – lokalni suci, harambaše i serdari. U ugovorima se bilježe i razne državne ustanove (od najviših tijela državne uprave u Mlecima do lokalnih gradskih i seoskih vlasti), a učestalošću spominjanja zapažene su i brojne crkvene ustanove – (nad)biskupije, crkve, samostani, bratovštine i hospitali. Zavičajno podrijetlo sudionika Calogerinih instrumenata raznoliko je. Prednjače, naravno, stanovnici Zadra, ali su izrazito učestalo prisutni i žitelji zadarske kopnene i otočne okolice. U onodobnome dalmatinskome glavnom gradu prisutni su svojim djelovanjem i sklapanjem ugovora i stanovnici brojnih drugih dalmatinskih komuna (od Paga do Hvara), ali i Istrani i Bokelji. Poslovanje zadarskih građana zahvaćalo je i sjevernohrvatske krajeve pod austrijskom državnom vlašću, a osobito su učestali poslovni odnosi s talijanskim gradovima i mjestima – kako s onima u sastavu Serenissime, tako i s krajevima i gradovima izvan njezina okrilja. Svi navedeni podaci isječak su i sažetak iz bogata gradiva Calogerinih spisa koji – iako pokrivaju kratko vremensko razdoblje – pružaju zornu sliku o društvenom i gospodarskom svakodnevlju Zadra u drugoj polovici 18. stoljeća. Šarolikost zanimanja, prisutnost raznorodnih društvenih, etničkih i vjerskih skupina i pojedinaca te raznolikost međusobnog poslovanja i komunikacije izravna su potvrda kako je Zadar tada predstavljao vodeće mletačko upravno i političko uporište na dalmatinskoj obali. Protocollo primo i Protocollo secondo zadarskoga bilježnika Antonija Calogere pisani su u bilježnicama formata bliskog A4, a svaki je list označen zasebnom folijacijom. U ovome izdanju spisi se objavljuju u integralnom prijepisu, kronološkim slijedom, odnosno upravo onako kako su poredani u oba protokola. Dokument započinje nadnevkom i regestom na hrvatskome jeziku, a potom slijedi cjelovit prijepis svakog pojedinog spisa. Imena i prezimena osoba koja u originalu imaju talijansku (talijaniziranu) inačicu, a svojim su podrijetlom i pripadnošću očito hrvatska, u regestama smo kroatizirali (primjerice, Sime Russev u Šime Rušev). Pri tome smo se nastojali voditi i današnjim oblicima navedenih prezimena koja su – uz blaga odstupanja – uglavnom zadržala istovjetni oblik. Hrvatsku inačicu imena osoba primijenili smo prilikom pisanja regesta i u primjeru osoba koje nisu nužno podrijetlom iz Zadra, ali se navode kao njegovi stanovnici te je očito da ovdje obitavaju već duže vrijeme. Za osobe kojima je izrijekom navedeno da su iz drugih krajeva i gradova (ponajprije s Apeninskoga poluotoka), u regestama je ostavljena talijanska inačica njihovih imena i prezimena. U transkripciji se nastojalo poštivati izvornost rukopisa te su zadržane uglavnom sve pravopisne osobine svakog dokumenta. Neujednačenosti na koje nailazimo rezultat su neujednačenosti pravopisa samoga Calogere. Stoga neke riječi nalazimo upisane na više različitih načina označene su uskličnikom (!), a nesigurna značenja riječi upitnikom (?). U nekoliko primjera na marginama lista drugom je rukom (drugim rukopisom) dopisan dodatni tekst. Riječ je o službenoj zabilješci nekog od općinskih pisara, nastaloj nakon Calogerine smrti, kojom se razjašnjavaju naknadni događaji o kojima je u ugovoru bila riječ. Takve su dopune stavljene u bilješku (u kurzivu). Ako je bilo očito da je Calogerà neka, nama dobro poznata, prezimena pisao na drugačiji način, tada je to razjašnjeno u bilješci, a jednako smo tako upozorili i na različitost u pisanju prezimena istih osoba. U svim ostalim stilskim i jezičnim pojedinostima nastojali smo poštivati izvornost rukopisa koji je – osim za povjesničare – ujedno i dragocjeno vrelo za proučavatelje onovremene primjene talijanskog jezika i mletačkoga dijalekta na području istočnojadranske obale.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
Iako je knjiga objavljena 2014. godine, rad na ovoj knjizi najvećim se dijelom odvijao u sklopu projekta »Hrvatski istočnojadranski prostor i Mletačka Republika u ranom novom vijeku« (šifra projekta: 019-0190611-0593 ; voditeljica: dr. sc. Lovorka Čoralić, Hrvatski institut za povijest, Zagreb) u trajanju od 2007. do 2013. godine. Rukopis knjige predan je u službenu proceduru u 2013. godini. Rad je ostvaren zahvaljujući suradnji s projektom »Latinički izvori, studije i pomagala za društvenu i gospodarsku povijest« (šifra projekta: 101- 1012604-2601, voditelj: dr. sc. Damir Karbić, Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu). Ti podaci navedeni su i na nultom arku knjige.



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
019-0190611-0593 - Hrvatski istočnojadranski prostor i Mletačka Republika u ranom novom vijeku (Lovorka Čoralić, )

Ustanove
Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Profili:

Avatar Url Juraj Balić (autor)

Avatar Url Lovorka Čoralić (autor)

Avatar Url Filip Novosel (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Balić, Juraj; Čoralić, Lovorka; Novosel, Filip
Gradivo za povijest istočnoga Jadrana u ranom novom vijeku, svezak I. Spisi zadarskoga bilježnika Antonija Calogere (1768.-1770.), Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2014 (monografija)
Balić, J., Čoralić, L. & Novosel, F. (2014) Gradivo za povijest istočnoga Jadrana u ranom novom vijeku, svezak I. Spisi zadarskoga bilježnika Antonija Calogere (1768.-1770.). Zagreb, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
@book{book, year = {2014}, pages = {519}, keywords = {18th century, Eastern Adriatic, Zadar, The State Archives of Zadar, notarial acts}, isbn = {978-953-154-276-0}, title = {Sources for the History of the Eastern Adriatic in the Early Modern Period, vol. I. The notarial acts written by a public notary of Zadar, Antonio Calogera (1768.-1770.)}, keyword = {18th century, Eastern Adriatic, Zadar, The State Archives of Zadar, notarial acts}, publisher = {Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti}, publisherplace = {Zagreb} }