Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 717450

Dovodi li socijalna isključenost do veće osjetljivosti na fizičku bol?


Belina, Marija; Modić Stanke, Koraljka
Dovodi li socijalna isključenost do veće osjetljivosti na fizičku bol? // 3. Riječki dani eksperimentalne psihologije / Bajšanski, Igor ; Žauhar, Valnea ; Domijan, Dražen (ur.).
Rijeka: Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet u Rijeci, 2014. str. 13-13 (predavanje, nije recenziran, sažetak, ostalo)


Naslov
Dovodi li socijalna isključenost do veće osjetljivosti na fizičku bol?
(Does social exclusion lead to greater physical pain sensitivity?)

Autori
Belina, Marija ; Modić Stanke, Koraljka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
3. Riječki dani eksperimentalne psihologije / Bajšanski, Igor ; Žauhar, Valnea ; Domijan, Dražen - Rijeka : Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet u Rijeci, 2014, 13-13

ISBN
978-953-7975-09-8

Skup
3. Riječki dani eksperimentalne psihologije

Mjesto i datum
Rijeka, Republika Hrvatska, 25.-26.09.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Socijalna isključenost; socijalna bol; fizička bol
(Social exclusion; social pain; physical pain)

Sažetak
Teorija o preklapanju socijalne i fizičke boli (Social Pain/Physical pain Overlap Theory - SPOT, Eisengerger i Lieberman, 2005) pretpostavlja da socijalna bol, koju doživljavamo kada dođe do pogoršanja ili prekida socijalne veze, i fizička bol, koju doživljavamo kada dođe do fizičkog oštećenja tkiva, dijele zajedničku fenomenološku i neuralnu osnovu te imaju zajedničke kognitivne mehanizme. Iz tog preklapanja izvedena je i hipoteza da će izazivanje ili regulacija jedne vrste boli slično djelovati na drugu vrstu boli te je ovo istraživanje za cilj imalo provjeriti postojanje utjecaja socijalne isključenosti, kao oblika trenutnog pogoršanja socijalne veze, na doživljaj fizičke boli. Pretpostavljalo se da će blaži intenzitet socijalne isključenosti izazvati socijalnu bol te povećati osjetljivost na fizičku bol, odnosno, dovesti do smanjene tolerancije boli te većih procjena neugode i intenziteta boli. Nacrt istraživanja je bio zavisan. Sudionicama u eksperimentalnoj skupini (N=33) je dva puta u razmaku od tjedan dana toplinskim podraživanjem izazivana bol, a mjereni su prag i tolerancija boli te procjene neugode i intenziteta boli. Dva su se mjerenja razlikovala samo po jednom detalju: netom prije drugog mjerenja kod sudionica je izazivan osjecaj socijalne isključenosti od strane prijatelja koji je sudionicu doveo na mjerenje. U kontrolnoj skupini (N=35) nije bilo razlike između dva ponovljena mjerenja. Iako očekivani trend postoji, u ovom istraživanju nisu se pokazale statistički značajne razlike između dva mjerenja niti u jednoj mjerenoj varijabli. Manipulacija nije izazvala očekivani efekt: umjesto da se zbog socijalne isključenosti osjećaju lošije, sudionice u eksperimentalnoj, kao i one u kontrolnoj skupini, izvještavale su o većoj razini sreće neposredno prije drugog mjerenja te su također doživljavale i manju razinu anksioznosti. Moguće je da tijekom stresne situacije očekivanja fizičke boli sudionici ne percipiraju suptilnu manipulaciju socijalnom isključenošću ili je ne doživljavaju ugrožavajućom, pa ona niti ne izaziva socijalnu bol.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
130-0000000-3295 - Integracija informacija kao osnova cjelovitog doživljavanja (Dragutin Ivanec, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Koraljka Modić Stanke, (293395)