hrvatski

Uloga geografskih visokoškolskih institucija u profesionalnom razvoju učitelja geografije i u poboljšanju učeničkih postignuća – studija slučaja: Splitsko-dalmatinska županija

U radu su analizirani rezultati vanjskog vrednovanja obrazovnih postignuća iz geografije učenika osmih razreda osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije, interpretacija rezultata vanjskog vrednovanja od strane učitelja geografije i prijedlozi učitelja za unaprjeđenje postignuća. Cilj rada je utvrditi mogućnosti i ulogu geografskih visokoškolskih institucija u profesionalnom razvoju učitelja geografije te poboljšanju učeničkih postignuća iz geografije na završetku primarnog obrazovanja. Vanjsko vrednovanje učeničkih postignuća iz geografije provedeno je 2008. godine na uzorku 2624 učenika iz 87 osnovnih škola čija su sjedišta u 58 naselja Splitsko-dalmatinske županije. Razlike u učeničkim postignućima na razini naselja ove županije utvrđene su prostornom analizom i iskazane indeksom nacionalne usporedivosti. Prosječna riješenost testa iz geografije komparirana je s ostalim županijama i nacionalnim prosjekom. Četvrtina ispitanih učenika županije test je riješila iznad državnog prosjeka, više od polovice na razini državnog prosjeka, a 15% ispod državnog prosjeka. Prostorna diferenciranost na razini naselja manje je izražena. U interpretaciji rezultata vanjskoga vrednovanja, trećina ispitanih najvažniju ulogu u rezultatima daje učiteljima, četvrtina nastavnom programu i četvrtina učenicima. Među razlozima dobrih rezultata gotovo polovica ispitanih navodi rad učitelja, četvrtina motivaciju i rad učenika, a oko 15% strukturu i sadržaj nastavnog programa, dok za slabije rezultate glavnim razlogom smatraju slabiju motivaciju, neozbiljnost i nedovoljan rad učenika (36%), opsežnost nastavnog programa (24%) te nedovoljnu opremljenost nastavnim sredstvima i pomagalima kao i prevelik broj učenika u razrednim odjelima (17%). Među mjerama za poboljšanje rezultata dvije trećine ispitanika navodi one koje se odnose na organizaciju procesa učenja i poučavanja, posebno na primjenu novih strategija učenja i poučavanja, pri čemu dominantnu ulogu ima učitelj. Petina ispitanih smatra da bi se rezultati mogli poboljšati boljom opremljenošću nastavnim sredstvima i pomagalima, a samo 10% boljom motivacijom učenika i suradnjom učitelj-učenik-roditelj. U razvoju učiteljskih kompetencija za kreiranje i primjenu novih strategija ključnu ulogu imaju matične institucije na kojima su se učitelji obrazovali, a prema novoj ulozi sveučilišta, trebaju preuzeti veću ulogu i u njihovom profesionalnom razvoju. Provedena analiza mogući je model za kreiranje programa stručnog usavršavanja na nacionalnoj i regionalnoj razini, sukladno utvrđenim potrebama učitelja.

geografija; vanjsko vrednovanje; samovrednovanje; indeks nacionalne usporedivosti; profesionalni razvoj učitelja

nije evidentirano