hrvatski

Biljna raznolikost viškog arhipelaga

Otok Vis s otocima Biševom, Sv. Andrijom, Brusnikom, Kamikom i Palagružom čini višku skupinu pučinskih srednjodalmatinskih otoka. Zbog geografske izolacije, geološke građe i klimatskih prilika na tim su se otocima razvile mnogobrojne rijetke i endemične vrste. Neke od njih rastu samo na pučinskim otocima i nema ih nigdje drugdje u Jadranu. Jedna od takvih je i nedavno opisana nova vrsta luka, Allium croaticum, s područja Huma na Visu, kao i novoopisana endemična vrsta teutinog zvončića (Campanula teutana) iz Oključine, te mnoge druge kao što su endemične zečine s otoka Jabuke i Palagruže (Centaurea friderici, Centaurea crithmifolia i Centaurea jabukensis). Na Veloj Palagruži raste i endemična vrsta palagruška presličica, Muscari speciosum te endemično visijanijevo ptičje mlijeko, Ornithogalum visianicum, koje već duži niz godina nije potvrđen s tog jedinog lokaliteta u Hrvatskoj. Zanimljivost viškog arhipelaga svakako jesu i obale vulkanskih otoka, Brusnika i Jabuke koje u ljetnim mjesecima krase cvjetajuće endemične vrste mrižica, Limonium vestitum i Limonium vestitum subsp. brusnicense. Na otoku Jabuci i malom otočiću Kamiku kod otoka Sveca raste endemična vrsta trave, Puccinellia teyberi te su joj to jedina dva poznata lokaliteta u hrvatskoj flori. Otok Vis s površinom od oko 90 km2 ima zabilježeno preko 900 biljnih vrsta od kojih je 13 endemično. Takvo relativno veliko bogatstvo biljnih vrsta može se zahvaliti velikom broju različitih staništa na otoku. Na pješčanoj obali uvale Vela Smokova rastu ugrožene biljne vrste, Pancratium maritimum, Calystegia soldanella i Medicago marina. Ovo nalazište predstavlja jednu od rijetkih populacija primorskog žilja, Pancratium maritimum, koja ima tako brojne jedinke i gustu populaciju. Osim takvih pješčanih staništa na otoku Visu ima i dosta suhih kamenjarskih travnjaka koji predstavljaju idealno stanište za mnoge vrste mediteranskih orhideja. Upravo na Visu raste oko tridesetak vrsta orhideja od kojih je vrsti Ophrys lacaitae otok Vis jedino nalazište u Hrvatskoj. Ovakva bioraznolikost može se zahvaliti brizi lokalnog stanovništva i trenutnom malom antropogenom utjecaju te bi se u budućnosti trebalo svakako više posvetiti zaštiti pojedinih lokaliteta.

flora; biljna raznolikost; Vis; endemi; rijetke vrste

nije evidentirano

engleski

Plant Diversity of the Vis Archipelago

Otok Vis s otocima Biševom, Sv. Andrijom, Brusnikom, Kamikom i Palagružom čini višku skupinu pučinskih srednjodalmatinskih otoka. Zbog geografske izolacije, geološke građe i klimatskih prilika na tim su se otocima razvile mnogobrojne rijetke i endemične vrste. Neke od njih rastu samo na pučinskim otocima i nema ih nigdje drugdje u Jadranu. Jedna od takvih je i nedavno opisana nova vrsta luka, Allium croaticum, s područja Huma na Visu, kao i novoopisana endemična vrsta teutinog zvončića (Campanula teutana) iz Oključine, te mnoge druge kao što su endemične zečine s otoka Jabuke i Palagruže (Centaurea friderici, Centaurea crithmifolia i Centaurea jabukensis). Na Veloj Palagruži raste i endemična vrsta palagruška presličica, Muscari speciosum te endemično visijanijevo ptičje mlijeko, Ornithogalum visianicum, koje već duži niz godina nije potvrđen s tog jedinog lokaliteta u Hrvatskoj. Zanimljivost viškog arhipelaga svakako jesu i obale vulkanskih otoka, Brusnika i Jabuke koje u ljetnim mjesecima krase cvjetajuće endemične vrste mrižica, Limonium vestitum i Limonium vestitum subsp. brusnicense. Na otoku Jabuci i malom otočiću Kamiku kod otoka Sveca raste endemična vrsta trave, Puccinellia teyberi te su joj to jedina dva poznata lokaliteta u hrvatskoj flori. Otok Vis s površinom od oko 90 km2 ima zabilježeno preko 900 biljnih vrsta od kojih je 13 endemično. Takvo relativno veliko bogatstvo biljnih vrsta može se zahvaliti velikom broju različitih staništa na otoku. Na pješčanoj obali uvale Vela Smokova rastu ugrožene biljne vrste, Pancratium maritimum, Calystegia soldanella i Medicago marina. Ovo nalazište predstavlja jednu od rijetkih populacija primorskog žilja, Pancratium maritimum, koja ima tako brojne jedinke i gustu populaciju. Osim takvih pješčanih staništa na otoku Visu ima i dosta suhih kamenjarskih travnjaka koji predstavljaju idealno stanište za mnoge vrste mediteranskih orhideja. Upravo na Visu raste oko tridesetak vrsta orhideja od kojih je vrsti Ophrys lacaitae otok Vis jedino nalazište u Hrvatskoj. Ovakva bioraznolikost može se zahvaliti brizi lokalnog stanovništva i trenutnom malom antropogenom utjecaju te bi se u budućnosti trebalo svakako više posvetiti zaštiti pojedinih lokaliteta.

flora; plant diversity; Vis; endemic; rare species

nije evidentirano