hrvatski

Geografija u sustavu vanjskog vrednovanja obrazovnih postignuća učenika osnovnih i srednjih škola

Vanjsko vrednovanje obrazovnih postignuća učenika u hrvatski obrazovni sustav uvedeno je od 2006. godine, dok je prvo vanjsko vrednovanje iz geografije provedeno 2008. godine. Cilj rada je prikazati prosječne rezultate postignuća učenika i broj pristupnika iz geografije kroz dvodimenzionalnu matricu: osnovna škola i srednja škola te usporedni prikaz broja pristupnika i prosječnih rezultata geografiji srodnih i ostalih znanosti odnosno nastavnih predmeta od 2008. do 2012. godine. Također se u radu iznosi i komparativni prikaz prosječnih rezultata provedenih vanjskih vrednovanja iz geografije prema skupovima ishoda učenja Orijentacija i geografske karte, Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora i Društveno geografski-procesi i organizacija prostora (prema dijelu metodologije R. Vuk, 2012.). Vanjsko vrednovanje obrazovnih postignuća učenika osnovnih škola iz geografije provedeno je u šk.god. 2007./2008. u okviru testa prirodoslovno-društvenog područja koji se sastojao iz tri dijela: geografije, povijesti i integracije nastavnih sadržaja geografije i povijesti. Ukupan broj učenika osmih razreda koji su sudjelovali u ispitivanju bio je 21 485, a prosječni rezultati iz dijela testa iz geografije iznosio je 42, 46 %, povijesti 49, 42% i integracije nastavnih sadržaja geografije i povijesti 51, 21%. U srednjim školama u šk. god. 2007./2008. godine proveden je nacionalni ispiti iz geografije kojem je pristupilo 1290 učenika trećih razreda gimnazijskih programa s prosječnom riješenošću od 54, 85 %. Uz hrvatski jezik – viša razina (63, 34%) i sociologiju (55, 51%) radilo se o nastavnom predmetu najbolje prosječne riješenosti. U šk. god. 2008./2009. provedena je tzv. probna državna matura na kojoj su učenici geografiju polagali kao izborni nastavni predmet. Ukupni broj pristupnika gimnazija i četvrtih razreda učenika strukovnih programa iznosio je 2028 s prosječnim rezultatom od 40, 94 %. Uz prosječan rezultat ispita iz povijesti (41, 76%) radilo se o najvišem prosječnom rezultatu među izbornim predmetima, dok je najniži prosječan rezultat bio iz matematike (viša razina) 26, 43% i biologije 28, 34%, kemije (31, 87%), fizike (33, 14 %) i psihologije (33, 92%). Na prvoj državnoj maturi (šk. god. 2009./2010.) geografiju kao izborni nastavni predmet polagalo je 1125 učenika uz prosječan rezultat od 43, 38%. Svi obvezni predmeti imali su viši prosječan rezultat od prosječnih rezultata iz geografije te niz predmeta izbornog dijela, dok su najniži prosječan rezultat ostvarili učenici koji su pisali test iz kemije (38, 63%) i biologije (40, 77%). U šk. god. 2010./2011. geografiju na državnoj maturi odabralo je 655 učenika te su ostvarili prosječan rezultat od 44, 34%. I u toj godini provedbe su učenici iz svih obveznih predmeta ostvarili više prosječne rezultate npr. hrvatski jezik-viša razina 71, 67%, no iz izbornog dijela mature ostalih nastavnih predmeta i geografiji srodnih znanosti postignuća su niža (fizika, 39, 17%, kemija, 39, 55 i psihologija 35, 56%). Na ljetnom roku državne mature 2011./2012. geografiju kao izborni dio državne mature odabralo je 582 učenika s ostvarenim najnižim prosječnim rezultatom do sada na vanjskom vrednovanju (38, 63%). Sličan prosječan rezultat postigli su učenici koji su polagali psihologiju (38, 58%), informatiku (39, 09%) i fiziku (40, 39%). Broj pristupnika na izbornom dijelu državne mature iz geografije svake godine je sve manji što se može tumačiti i funkcijom ispita izbornog dijela državne mature koja je isključivo ulazna sa svrhom selekcije pristupnika za upis na studijske programe visokoškolskih ustanova. Kako mali broj visokih učilišta kao uvjet upisa na određeni studijski program traži položenu geografiju broj pristupnika u odnosu na ostale nastavne predmete je manji. Prosječni rezultati provedenih ispita vanjskog vrednovanja iz geografije prema skupovima ishoda učenja govore o najboljoj prosječnoj riješenosti učenika osmih razreda (2008.) iz onih zadataka koji se odnose na Orijentaciju i geografske karte (48, 53%), dok je kod učenika srednjih škola u gotovo svim godinama mjerenja (od 2008. do 2012.) to najniži prosječni rezultati. Učenici srednjih škola koji su geografiju odabrali kao izborni dio na državnoj maturi ostvaruju najbolje prosječne rezultate kod ispitnih čestica koje se odnose na Društveno-geografske procese i organizaciju prostora. Kroz petogodišnje praćenje postignuća učenika srednjih škola iz geografije, a unutar skupine predmeta izbornog dijela državne mature može se reći da su pristupnici iz geografije pokazali višu razinu znanja u odnosu na neke ostale nastavne predmete, a na koje se prijavljuje veći broj pristupnika npr. fizika, kemija, psihologija, biologija. Stoga valja i dalje isticati veliku važnost geografije kako u odgojno-obrazovnom sustavu tako i u suvremenom društvu.

vanjsko vrednovanje obrazovnih postignuća učenika; državna matura; geografija; osnovne škole; srednje škole

nije evidentirano