hrvatski

Utjecaj požara na promjene u okolišu

Požar je nekontrolirano gorenje koje nanosi materijalnu štetu. Osim šuma, požari uništavaju i poljoprivredne kulture, ugrožavaju naselja i ljudske živote te izazivaju opravdanu zabrinutost cjelokupne zajednice. Vremenske prilike i požari raslinja su usko povezani kao uzročno-posljedična veza vremena, ljudske aktivnosti i stanja gorivog materijala u kraćem vremenskom razdoblju. Sušna razdoblja, koja prethode požarima, su posljedica više vremenskih čimbenika, ponajprije izostanka uobičajene količine oborine, ali i djelovanja dugotrajnih visokih temperatura zraka, smanjene vlažnosti zraka i sl. Od značajnijih meteoroloških parametara pojavljuje se vjetar, koji djeluje mehanički, prenoseći plamen i iskre, te uništava posebno velike komplekse šuma. Požari se najčešće pojavljuju za vrijeme jakih vjetrova. Prostori Hrvatskoga Jadranskog priobalja imaju klimu sredozemnog tipa i podtipa sredozemne klime sa suhim ljetima i vrlo kišovitim zimama, što u kombinaciji s dominantnim vjetrovima određenog prostora izuzetno povoljno djeluje na širenje požara i otežava suzbijanje požara otvorenih prostora. Biljni pokrov opožarenih površina uglavnom čine primorske šume i mediteransko bilje bogato smolom i eteričnim uljima, te su lako zapaljive i nazvane “pirofilnim ekosustavima”. Bitan prirodni čimbenik prostora koji doprinosi većem broju požara je geološka građa te, litološki i pedološki sastav. Požari raslinja predstavljaju stalnu opasnost ekološkim sustavima, infrastrukturi i ljudskim životima. Svako veće uništavanje vegetacije, osobito na padinama uzrokuje odnošenje rastresitog materijala i degradaciju tla. Mijenjaju se fizičko-kemijske značajke tala što se negativno odražava na poljodjelstvo i na veće okršavanje prostora i degradaciju staništa. Uništena vegetacija nakon požara i nemogućnost regeneracije tla i vegetacijskog pokrova, osim do značajne erozije i degradacije, dovodi i do dezertifikacije velikih površina.

požar; degradacija okoliša

nije evidentirano