Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Mogući ugljikovodični potencijal pliocensko- pleistocenskih naslaga u hrvatskom podmorju Jadrana (CROSBI ID 390345)

Ocjenski rad | sveučilišni preddiplomski završni rad

Vekić, Marko Mogući ugljikovodični potencijal pliocensko- pleistocenskih naslaga u hrvatskom podmorju Jadrana / Malvić, Tomislav (mentor); Zagreb, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, . 2014

Podaci o odgovornosti

Vekić, Marko

Malvić, Tomislav

hrvatski

Mogući ugljikovodični potencijal pliocensko- pleistocenskih naslaga u hrvatskom podmorju Jadrana

U ovom radu prikazano je nekoliko provedenih istraživanja pliocensko-pleistocenskih naslaga u hrvatskom dijelu Jadrana. Sačinjen je pregled litologije i paleogeografskih promjena u Sjevernom i Srednjem Jadranu. Pliocensko-pliestocenske naslage odlagane su u nekoliko depresija unutar Jadranskog bazena, od kojih je najveća Padska depresija. Ti sedimenti sadrže važna ležišta značajnih količina prirodnog plina, te su dobro istraženi i podijeljeni u odgovarajući sustav litostratigrafskih jedinica ranga formacija. U Srednjem Jadranu istraženi su talozi rijeke Neretve koja je najveći siliciklastični taložni sistem na istočnoj obali. Na temelju prijašnjih istraživanja utjecaja kvartarnih glacijala u Sjevernom Jadranu te zaključivanja o mogućem pomicanju delte i glacijala u jugoistočni Jadran, postoji mogućnost da je paleo-prodelta rijeke Neretve dosegla udaljeni dio Korčulanskog kanala. Također je prikazano provedeno istraživanje naslaga na području gradilišta Pelješkog mosta (Južna Dalmacija) čiji su rezultati ukazali da postoje područja gdje debljina tih naslaga doseže 100 m. Prikazan je utjecaj glacijala i interglacijala na Jadranski bazen tijekom kvartara. Zbog izrazitih klimatskih promjena granice Jadranskog mora znatno su se mijenjale u prostoru, da bi tek nakon zadnjeg glacijala poprimile današnje granice. Na kraju je dan prikaz dosad otkrivenih plinskih polja u hrvatskom dijelu Sjevernog Jadrana. Istraživačkim bušotinama otkrivena su ležišta plina u sljedećim poljima Sjevernog Jadrana: Izabela, Ivana, Ika, Anamarija, Marica, Katarina, Ida, Vesna, Ana i Irina. Ta ležišta sadrže značajne količine prirodnog plina iz kojih će proizvodnja potrajati još najmanje 20 godina.

pliocen; pleistocen; paleogeografija; litostratigrafija; Sjeverni Jadran; Srednji Jadran; Padska depresija; glacijali; interglacijali

Ocjenjivači: 1. Dr. sc. Tomislav Malvić, izvanredni profesor RGNF-a …………2. Dr. sc. Zdenko Krištafor, redoviti profesor RGNF-a …………3. Dr. sc. Jasna Orešković, docentica RGNF-a

engleski

Possible hydrocarbon potential of Pliocene- Pleistocene deposits in the Croatian Adriatic offshore

nije evidentirano

Pliocene; Pleistocene; palaeogeography; lithostratigraphy; Northern Adriatic; Middle Adriatic; Po Depression; glacials; interglacials

nije evidentirano

Podaci o izdanju

27

01.01.2014.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Zagreb

Povezanost rada

Geologija