hrvatski

Mogući ugljikovodični potencijal sedimenata Jadranske karbonatne platforme u hrvatskom podmorju Jadrana

Osnovni cilj ovoga rada bio je analiza postojećeg ugljikovodičnog potencijala te usporedba s već istraženim potencijalnim ležištima u sedimentima Jadranske karbonatne platforme hrvatskog dijela Jadranskog mora. Jadranska karbonatna platforma, jedna od najvećih karbonatnih platformi u Perimediteranskom području, rasprostire se od sjeveroistočne obale Jadranskog mora do Apulijske karbonatne platforme na jugu, Apeninske platforme na jugozapadu te Panonskog bazenskog sustava s kojim Dinaridi, kao dio Jadranske karbonatne platforme, graniče na istoku. Od početka istraživačkog bušenja 1970. do 2000. godine ukupno je izrađeno 116 istraživačkih i 12 razradnih bušotina, te snimljeno 75 000 km² seizmičkih profila. Međutim, ti podatci obuhvaćaju i bušenja pliocensko-kvartarnih taložina u Sjevernom Jadranu. Ugljikovodični potencijal, naročito ugljikovodika od metana do pentana, te pojava sumporovodika, vode i ugljikovog dioksida, javlja se u mezozojskom bazenu u anhidritno-karbonatnim kompleksima, što je i potvrđeno dubokim bušotinama Brač-1ß i Vis-1. Time su potvrđene pretpostavke da naslage s anhidritnom krovinom predstavljaju zatvorene cjeline glede nakupljanja fluida u zamke, a time i moguće naftno-plinske geološke sustave s moguće isplativim količinama ugljikovodika.

Jadranska karbonatna platforma; karbonati; litostratigrafija; mezozoik; ugljikovodici

Ocjenjivači: 1. Dr. sc. Tomislav Malvić, izvanredni profesor RGNF-a …………2. Dr. sc. Zdenko Krištafor, redoviti profesor RGNF-a …………3. Dr. sc. Jasna Orešković, docentica RGNF-a