hrvatski

Medicinski aspekti ronjenja

Hrvatska kao pomorska zemlja ima dugu tradiciju ronilaštva. Ronjenje kao oblik sportske, profesionalne i rekreativne aktivnosti u posljednje vrijeme sve se više popularizira. Ono što ronjenje čini posebnim u odnosu na većinu ostalih sportskih aktivnosti uvjeti su u kojima se odvija. Dubina, tj. visoki tlak u vodi, za čovjeka je neprirodno okruženje i zahtijeva izuzetnu fizičku spremnost, bez obzira je li riječ o roniocu rekreativcu ili profesionalcu. Ovaj rad ukazuje na moguće posljedice štetnog djelovanja ronjenja na ljudsko tijelo. Pomnije je obrađeno djelovanje pojedinih plinova (kisika, ugljikova dioksida i dušika) koji su u atmosferskim uvjetima koji vladaju na razini mora bezopasni. Međutim, pod utjecajem dubine njihov parcijalni tlak raste i izaziva mnoge štetne učinke u tijelu kao što su: dekompresijska bolest, neruotoksičnost dušika, tzv. dubinska opijenost te neurotoksičnost kisika i njegovih slobodnih radikala. Spomenuta je i problematika hipoksije, stanja smanjenog parcijalnog kiska u krvi, kao izuzetno opasne pojave koja može rezultirati smrtnim ishodom u samo par minuta. Opisane su i moguće štetne posljedice visokog tlaka vode na sinuse i srednje uho, jedne od češćih patologija ronjenja. Za sva navedena stanja potrebno je biti upoznat s patofiziologijom ronjenja i prepoznati rane znakove štetnih zbivanja. To je važno jer zahtjevni uvjeti ronjenja često usporavaju i onemogućavaju pravovremeno pružanje medicinske pomoći, što nerijetko za posljedicu ima smrtne ishode. Upravo iz ovoga razloga i za što uspješniju prevenciju, važno je prije samoga ronjenja upoznati i medicinske aspekte ove aktivnosti.

zdravlje; ronjenje

nije evidentirano