hrvatski

Divlja životinja kao sastavnica u hrvatskoj, ruskoj i njemačkoj frazeologiji

Predmet istraživanja ovoga rada su hrvatski, ruski i njemački frazemi s divljom životinjom kao sastavnicom. Unatoč činjenici što frazemi sa zoonimskom sastavnicom odavno privlače pažnju frazeologa i općenito lingvista, frazemi sa sastavnicom divlje životinje u hrvatskom jeziku još nisu sustavno proučavani, a kontrastivna frazeologija triju navedenih jezika u tom segmentu predstavlja nedovoljno istraženo područje. Glavni je cilj ovoga istraživanja sustavno prikazati osnovne značajke hrvatske, ruske i njemačke zoonimske frazeologije (divlje životinje), utvrditi koliko osnovnoga leksičkog značenja unose zoonimske sastavnice (divlje životinje) u oblikovanje frazemskog značenja, a u kojoj je mjeri simbolika pojedinih životinja utjecala na oblikovanje tog značenja. S obzirom na činjenicu da se frazemi rađaju na presijeku jezika i kulture pa su stoga zasićeni kulturom i to ih potencijalno čini nositeljima kulturnih znakova, u ovom je radu primijenjen lingvokulturološki pristup analizi frazema. Za potrebe ovoga rada provedeno je opsežno ispitivanje koje ima za cilj konstruirati koncepte i polja asocijacija divljih životinja, ali prvenstveno otkriti frazeme s divljom životinjom kao sastavnicom ukorijenjene u svijesti Hrvata, Rusa i Nijemaca. Ispitivanje se provodilo asocijativnom metodom, a ispitani su izvorni govornici hrvatskog i njemačkog jezika. Rad se sastoji od Uvoda, pet poglavlja, Zaključka, Popisa literature i dvaju priloga. Prvi prilog donosi ankete korištene u provedenom ispitivanju s izvornim govornicima. Drugi prilog je Trojezični rječnik asocijacija: divlje životinje. Analiza je prikupljene građe zoonimskih frazema s divljom životinjom kao sastavnicom u hrvatskom, ruskom i njemačkom jeziku dokazala premisu o sličnosti jednog dijela frazeološke slike svijeta Hrvata s frazeološkom slikom svijeta Rusa ali i Nijemaca. Lingvokulturološkim se pristupom u ovom radu željelo doprinijeti frazeološkim istraživanjima kod nas, a sastavljenim se rječnicima (Trojezični rječnik asocijacija: divlje životinje i Trojezični ideografski rječnik: divlje životinje) željelo obogatiti domaću leksikografiju budući da je riječ o koncepcijski i metodološki sasvim novim uratcima.

zoonimska frazeologija; lingvokulturologija; hrvatski jezik; ruski jezik; njemački jezik

nije evidentirano