hrvatski

Prinos i kvaliteta sjemena blitve u ovisnosti o sklopu i pinciranju

Kvalitetno sjeme blitve (Beta vulgaris var. cycla) osnovni je preduvjet za uspješnu proizvodnju. U proizvodnji sjemena blitve cilj je dobiti što bolju kakvoću sjemena i što veći prinos. Blitva je vrijedna povrtna biljka koja se uzgaja radi sočnih, velikih bujnih listova dužih i od 60 cm, s jako razvijenom peteljkom. Botanički je vrlo slična cikli, šećernoj i stočnoj repi. Blitva je dvogodišnja kultura. U prvoj godini razvija dubok i razgranat korijen, te lisnu rozetu od mnoštva spiralno poredanih listova. U drugoj godini formira cvjetnu stabljiku, cvjetove i plodove, koji se ne razlikuju od cikle, stočne i šećerne repe. U ovom istraživanju pošlo se od pretpostavke da različiti vegetacijski prostor i pinciranje različito utjeću na prinos i kvalitetu sjemena blitve. Istraživanja su provedena s ciljem da se utvrde i kvantificiraju razlike u prinosu i kakvoći sjemena blitve utjecajem sklopa i pinciranja. Istraživanje je provedeno na blitvi rebrastoj sorti srebrnolisna, najraširenijoj sorti u Hrvatskoj. Sjeme sorte srebrnolisna je višeklično. U poljskim pokusima kroz razdoblje od 3 godine istraživana su 4 različita sklopa sjemenske blitve: 150.000 biljaka/ha, 100.000 biljaka/ha, 50.000 biljaka/ha i 25.000 biljaka/ha, te dvije varijante pinciranja. Pokus je bio postavljen po metodi slučajnog bloknog rasporeda u 4 repeticije na lokaciji u Podravini, u blizini naselja Đelekovec, gdje je meteorološka postaja čiji su se podaci koristili u ovim istraživanjima. Na osnovi trogodišnjeg istraživanja i postignutih rezultata moglo bi se zaključiti da su na rast i razvoj sjemenske blitve imali utjecaj sklop, godina i pinciranje. Kod najvećeg sklopa (150.000 biljaka/ha) postignut je značajno najveći prinos od 2.690, 65 kg/ha. Kod najrjeđeg sklopa (25.000 biljaka/ha) postignut je značajno najmanji prinos sjemena blotve od 1.361, 29 kg/ha. Prosjek pokusa bio je 2.016, 23 kg/ha. U prvoj godini istraživanja postignut je prosječni prinos od 2.426, 66 kg/ha, u drugoj godini 1931, 63 kg/ha, a u trećoj godini istraživanja postignut je najmanji urod od 1.690, 41 kg/ha. Prinos sjemena po biljci značajno opada povećanjem sklopa do 150.000 biljaka/ha. Vegetacijski prostor biljaka imao je vrlo značajan utjecaj na masu 1000 sjemenki. Masa 1000 sjemenki bila je značajno najmanja u najvećem sklopu (150.000 biljaka/ha), 17, 10 g, a u najrjeđem sklopu sjemenske blitve (25.000 biljaka/ha) masa 1000 sjemenki iznosila je značajno najviše 22, 22 g. Smanjenjem sklopa biljaka povećala se masa 1000 sjemenki. Pinciranje nije značajno utjecalo na prinos i kakvoću sjemena. Pinciranjem se značajno povećao promjer stabljike, u interakciji sa sklopom povećao se broj bočnih grana sjemenske blitve, te masa 1000 sjemenki. Klijavost i energija klijanja nisu bili pod utjecajem sklopa i pinciranja. U najrjeđem sklopu (25.000 biljaka/ha) visina stabljike bila je značajno najveća (162, 61 cm). Također u najrjeđem sklopu promjer stabljike bio je značajno najveći (29, 9 mm). Sklop je bio obrnuto proporcionalan s visinom i promjerom stabljike, brojem bočnih grana, masom 1000 sjemenki, prinosom sjemena po biljci, te udjelom krupne frakcije sjemena >5, 5 mm. Na osnovi trogodišnjih istraživanja i postignutih rezultata moglo bi se zaključiti da su hidrotermički uvjeti u pojedinim godinama imali značajan utjecaj na rast i razvoj sjemenske blitve. Smanjenjem broja biljaka po jedinici površine povećalli su se visina i promjer stabljike, broj bočnih grana, masa 1000 sjemenki, prinos sjemena po biljci, te udio krupne frakcije sjemena. Masa 1000 sjemenki bila je u vrlo značajnoj negativnoj korelaciji s energijom klijanja (r = -0, 773**), s udjelom sitne frakcije sjemena <3, 5 mm (-0, 835**), te s ukupnim prinosom sjemena (kg/ha) (-0, 593**). Energija klijanja sjemena bila je u vrlo značajnoj pozitivnoj korelaciji s udjelom srednje frakcije sjemena od 3, 5 do 5, 5 mm (0, 577**). Klijavost je bila u značajnoj pozitivnoj korelaciji u sve tri godine istraživanja s energijom klijanja (0, 526**, 0, 956**, 0, 408*), te u značajnoj pozitivnoj korelaciji s ukupnim brojem klica (0, 461**, 0, 440*, 0, 724**). Na temelju ovih istraživanja utvrđeno je da pinciranje nije preporučljivo, jer nije značajno pridonijelo povećanju prinosa i kakvoće sjemena. Za visok prinos i dobra kvalitativna svojstva sjemena blitve potrebno je u žetvi postići sklop od 150.000 biljaka/ha.

blitva ; sjeme ; sklop ; pinciranje ; prinos sjemena ; kvaliteta sjemena

nije evidentirano