hrvatski

Uporaba insekticidnih biljnih vrsta u bilinogojstvu

Biljni insekticidi su produkti metabolizma biljke, razvijeni tijekom evolucije u svrhu obrane od napada štetnika. Ne utječu na rast i razvoj biljke već isključivo na interakciju biljke s okolinom, a njihova sinteza može biti potaknuta stresnim uvjetima. Primjena insekticidnog bilja u bilinogojstvu datira još iz samih početaka poljoprivredne proizvodnje, a sve do početka razvoja sintetskih insekticida 40-ih godina 20. stoljeća, biljni insekticidi su bili glavno oružje prilikom suzbijanju štetnika u poljoprivrednoj proizvodnji. Prvi pronađeni zapisi o primjeni biljnih insekticida star je više od 400 godina prije Krista, a potječe iz Starog Rima. Buhač, neem, rotenon i sabadilla su insekticidne biljke poznate po dugoj povijesti tradicionalne primjene. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća napretkom kemije i srodnih znanosti u zaštiti bilja od napada štetnika intenzivnije se počinju koristiti ryania, nikotin i kvasija. Dalmatinski buhač tradicionalno se koristio u poljoprivrednoj proizvodnji diljem Hrvatske, a danas se smatra najčešće korištenim biljnim insekticidom čineći čak udio od 80% od ukupne primjene biljnih insekticida. Upravo piretrini, kao glavne aktivne komponente buhača, pokazali su se kao najbolja alternativa sintetskim insekticidima u suzbijanju lisnih uši, cikada, gusjenica leptira, krpelja, buha, komaraca i mnogih drugih štetnika u poljoprivredi i nametnika u javnom zdravstvu. Insekticidna svojstva neema na području Indije i južne Azije poznata su već tisućljećima, a šira primjena ovog trenutno najučinkovitijeg biljnog insekticida počinje tek u 21. stoljeću. Do današnjih dana ova biljka ostala je najdjelotvorniji prirodni insekticid za suzbijanje skakavaca, dok je njeno insekticidno djelovanje uočeno na više od 500 vrsta različitih kukaca. Rotenon se za razliku od ostalih biljnih insekticida prvenstveno koristio kako bi se njime olakšao ulov ribe. Kasnije je uočena njegova djelotvornost prilikom suzbijanje različitih vrsta kukaca, posebice gusjenica i tvrdokrilaca. U novije vrijeme sigurnost uporabe rotenona i njegove posljedice po ljudsko zdravlje predmet su brojnih istraživanja, a dobiveni rezultati doveli su do ograničenja njegove primjene u ekološkoj proizvodnji. Lokalno stanovništvo Srednje i Južne Amerike od davnina je koristilo sabadillu prilikom suzbijanja štetnih kukaca, a taj se običaj kasnije proširio na brojne ostale zemlje. Za proizvodnju preparata sličnog djelovanja u Europi se koristi bijela čemerika. Djelovanje sabadille slično je učincima koje kod kukaca izaziva piretrin, a njeno današnje korištenje ograničeno je isključivo na organsku proizvodnju voće i povrća. Još jedna insekticidna biljka koja autohtono raste u Južnoj Americi je ryania. Njena primjena u današnje vrijeme je ograničena na kućanstva i organsku proizvodnju gdje se pokazala kao izrazito učinkovita prilikom suzbijanja lisnih uši, tripsi, kukuruznog moljca i jabučnog savijača. Iako u prošlosti jedan od najkorištenijih tradicionalnih biljnih insekticida, današnja uporaba nikotina na tradicionalni način je strogo ograničena. Dati rok za korištenje postojećih proizvedenih zaliha je do kraja 2014. godine nakon čega će ovi preparati biti zabranjeni za uporabu. Kvasija se tradicionalno koristila u obliku spreja s izraženim nematocidnim, larvicidnim i insekticidnim djelovanjem. Ova insekticidna biljka od davnine se koristila za suzbijanje nametnika na ljudima i životinjama, a danas se najviše primjenjuje u organskoj proizvodnji voćaka, prilikom suzbijanja skakavaca, lisnih uši, gusjenica, krumpirove zlatice i jabučne osice pilatke. Eterična ulja su mješavine hlapivih organskih spojeva dobivena parnom destilacijom aromatičnog bilja. Najviše izražen insekticidni potencijal imaju eterična ulja iz porodica: Lamiaceae, Myrtaceae, Asteraceae, Rutaceae, Apiaceae i Lauraceae. MeĊu najučinkovitija eterična ulja koja se koriste u zaštiti bilja ubraja se eterično ulje bosiljka, citrusa, eukaliptusa, lavande, ružmarina i različitih vrsta metvice. U novije vrijeme sve je veći broj istraživanja koja se provode u svrhu otkrivanja novih izvora biljnih insekticida, čime se povećava broj biljnih vrsti koje bi se u budućnosti mogle koristiti za suzbijanje štetnika. Zanimljivi rezultati dobiveni su tijekom istraživanja roda Melia, sjemenki vrsta roda Annona i tiofena, ali zbog nedovoljne istraženosti još je prerano govoriti o njihovoj primjeni kao insekticidnog sredstva u skoroj budućnosti. S obzirom da velik broj biljaka sadrži potencijalne insekticide, postoje mnoge preporuke za pripremu insekticidnih pripravaka u vlastitom domaćinstvu. Od insekticidnih biljnih vrsta najčešće se preporuča i koristi kopriva, luk, preslica, kamilica, rabarbara, pelin, ružmarin, kadulja, češnjaka i lavanda. Važno je napomenuti da prilikom pripreme samostalnih pripravaka treba biti na oprezu jer mnogi biljni otrovi nisu bezopasne supstance, a koncentrirani neadekvatno primijenjeni biljni ekstrakti mogu nepovoljno utjecati na ostale biljke i okoliš. Upotreba biljnih insekticida danas u najboljem slučaju čini svega 1% ukupne primjene pesticida, ali postoje predviđanja za njen moguć rast od 10-15%. Razlozi na kojima se temelji predviđanje porasta njihove primjene su manja toksičnost na životinje (izuzev nikotina i rotenona), korisne kukce, ali i ostale ne-ciljane organizme. Ključna činjenica je da njihova primjena ne utječe nepovoljno na ljudsko zdravlje, što je u posljednje vrijeme sve važnije kako za proizvođače a tako i samim konzumentima hrane. Proces njihove razgradnje u okolišu traje nekoliko sati do nekoliko dana, što sprječava njihovu akumulaciju u okolišu te je njihova primjena ekološki opravdana. Zbog niza aktivnih tvari u biljci koje u konačnici imaju insekticidno djelovanja, gotovo da ne postoji mogućnost pojave rezistentnih sojeva štetnika za razliku od sintetskih insekticida čije se djelovanje temelji na jednoj ili nekoliko aktivnih komponenti. Sve veća svijest ljudi o važnosti očuvanja okoliša, ali i vlastitog zdravlja, te strožih zakonskih regulativa razlog je zbog kojeg je realno za očekivati da će se u budućnosti povećati primjena biljnih insekticida u poljoprivrednoj proizvodnji. Hoće li oni postati konkurenti sintetskim insekticidima i možda ih u p potpunosti zamijeniti? Temeljem današnjih spoznaja, na žalost odgovor je još uvijek negativan.

biljni insekticidi; buhaĉ; neem; rotenon; sabadilla; ryania; nikotin; kvasija; eteriĉna ulja; insekticidi iz kućne radinosti

nije evidentirano