hrvatski

Mogućnosti uporabe insekticidnih i repelentnih biljaka u ekološkoj proizvodnji voća i povrća

Ekološka poljoprivreda kao sustav poljoprivredne proizvodnje strogo zabranjuje upotrebu sintetiziranih pesticida, a kao poželjna alternativa nameću se botanički, odnosno prirodni pesticidi. Najpoznatiji predstavnici ove skupine, koji su našli širu primjenu u poljoprivrednoj proizvodnji dobiveni su iz sljedećih biljaka: dalmatinski buhač (Tanacetum cinerariifolium Trevir./ Sch. Bip.), Azadirachta indica A. Juss., duhan (Nicotiana tabacum L.), rodova Derris sp. i Lonchocarpus sp. te gorkog drva (Quassia amara L.). Uz navedene, veliki je broj i drugih repelentnih i insekticidnih biljnih vrsta koje imaju veliki potencijal za korištenje u poljoprivredi, međutim taj potencijal je nažalost uvelike neiskorišten. Kopriva (Urtica dioica L.), pelin (Artemisia absinthium L.), bosiljak (Ocimum basilicum L.), vratić (Tanacetum vulgare L.), kamilica (Chamomilla recutita /L./ Rauschert), rajčica (Solanum lycopersicum L.) samo su neke od biljnih vrsta koje su učinkovite u suzbijanju mnogobrojnih štetnika voćarske i povrćarske proizvodnje. Nadalje, dokazano je da bazga (Sambucus nigra L.) svojim karakterističnim mirisom odbija većinu glodavaca. Preslica (Equisetum arvense L.) se zbog visoke akumulacije silicijevog dioksida može primjenjivati kao preventiva od većine gljivičnih oboljenja. Ujedno, korištenje pripravaka na bazi luka (Allium cepa L.) i češnjaka (Allium sativum L.) pokazalo se izuzetno djelotvornom mjerom zaštite protiv različitih gljivičnih oboljenja.

ekološka poljoprivreda; repelentno i insekticidno bilje; agrotehnika; voćarstvo; povrćarstvo

nije evidentirano