hrvatski

Odrednice sportskog klađenja vinkovačkih srednjoškolaca

Temeljni cilj ovog rada je stjecanje uvida u aktivnost sportskog klađenja vinkovačkih srednjoškolaca, kao i u psihosocijalne probleme povezane s učestalijim sportskim klađenjem. Specifični ciljevi ovog rada su utvrditi u kojoj mjeri se vinkovački srednjoškolci uključuju u sportsko klađenje, kao i utvrditi eventualne razlike u učestalosti njihovog uključivanja u sportsko klađenje s obzirom na spol, dob te vrstu škole. Osim navedenog, specifičan cilj je i istražiti jesu li sudionici, koji se češće uključuju u sportsko klađenje, češće uključeni i u druge oblike igara na sreću. Posljednje, jedan od specifičnih ciljeva je i utvrditi razinu štetnih psihosocijalnih posljedica kod svih sudionika istraživanja, kod onih koji su uključeni u sportsko klađenje te utvrditi eventualne razlike u posljedicama s obzirom na spol sudionika. Ovo istraživanje sastavni je dio znanstveno-istraživačkog projekta pod nazivom „Kockanje mladih u Hrvatskoj“ čiji je voditelj doc.dr.sc. Neven Ricijaš. Istraživanje je provedeno tijekom veljače 2013. godine na uzorku od 240 učenika oba spola (M=127, Ž=113) od prvog do završnog razreda različitih srednjoškolskih usmjerenja u Vinkovcima. U istraživanju je primijenjen već provjeren instrumentarij dobrih metrijskih karakteristika za ispitivanje kockarskih ponašanja i s njime povezanih pojava, a za ostvarenje ciljeva ovog rada korišteni su: Upitnik o osnovnim sociodemografskim obilježjima, Upitnik kockarskih aktivnosti i Kanadski upitnik kockanja adolescenata (CAGI). U istraživanju je korištena metoda samoiskaza po principu „papir-olovka”, a sudjelovanje u istraživanju bilo je anonimno. Učenici su bili upoznati s ciljem istraživanja, samostalno su dali usmeni pristanak za sudjelovanje u istraživanju te su mogli odustati u bilo kojem trenutku. Rezultati istraživanja pokazuju kako se vinkovački srednjoškolci u velikoj mjeri uključuju u sportsko klađenje – njih 40% se barem jednom u životu kladilo na sportske rezultate, od čega više od polovice to čini redovito. Utvrđeno je, međutim, kako se mladići za sportsko klađenje odlučuju češće nego djevojke. Tako je u klađenju redovito oko 40% mladića i tek nešto više od 4% djevojaka. Razlike u učestalosti sportskog klađenja s obzirom na dob i vrstu škole nisu pronađene te se zaključuje kako se polaznici sva tri srednjoškolska usmjerenja i svih razreda klade jednakom učestalošću. Istraživanje je, nadalje, pokazalo kako oni učenici, koji se redovito klade na sportske rezultate, češće sudjeluju i u lotu, igrama na automatima, virtualnim utrkama konja i internet kockanju. Istraživanje je, pored navedenog, ukazalo na gotovo 70% mladih bez štetnih psihosocijalnih posljedica povezanih s kockanjem te na 30% onih koji osjećaju određenu razinu navedenih posljedica. Oni koji se klade na sportske rezultate štetne posljedice u određenoj mjeri osjećaju u čak 66% slučajeva. Intenzitet štetnih psihosocijalnih posljedica različit je kod mladića i djevojaka, pa čak polovica mladića u uzorku osjeća određenu razinu navedenih posljedica, dok je takva slika kod djevojaka prisutna u tek 8% slučajeva. Posljednje, istraživanjem je utvrđeno kako oni koji se češće uključuju u sportsko klađenje imaju i izraženije štetne psihosocijalne posljedice.

vinkovački srednjoškolci; sportsko klađenje; štetne psihosocijalne posljedice

nije evidentirano