engleski

Croatian Inland Waterway Network

U radu će se analizirati unutarnji plovni putovi Republike Hrvatske. Unutarnji plovni putovi Hrvatske sačinjeni su od tri glavne rijeke: Drava, Sava i Dunav. Osim triju navedenih rijeka, ukratko će se analizirati budući višenamjenski kanal Dunav–Sava. Sve tri rijeke svrstane su u mrežu europskih plovnih putova, od navedenih rijeka jedino Dunav ima sve karakteristike za europski plovni put. Na Dravi, a osobito Savi je potrebna rehabilitacija kako bi se mogla svrstati u europske plovne putove. Budući višenamjenski kanal je također prema AGN ugovoru svrstan u mrežu europskih plovnih putova, ali se još uvijek čeka da se krene u realizaciju projekta. Jedan od čimbenika koji je utjecao na loše stanje unutarnjih plovnih putova je zanemarivanje održavanja. Velika pauza u održavanju koja je trajala od 1990. do 2000. godine bitno je utjecala na pogoršavanja uvjeta plovidbe. Osim što se zanemarilo održavanje također su i drugi čimbenici utjecali na loše stanje rijeka, kao primjer možemo uzeti Savu, na čije su pogoršanje utjecali nanosi i način na koji se vadio šljunak i pijesak. Duljina rijeke Save na području Hrvatske iznosi 940 kilometra, te se promet rijekom odvija između relacije Sisak–Beograd. Na toj relaciji Sava varira po dubini. Određeni dijelovi su IV., III. ili II. klase plovnosti, što ograničava veličinu plovila koja plove rijekom. Prema AGN ugovoru Sava je svrstana u IV. klasu plovnosti, što će biti nakon provedene rehabilitacije. Savom se ne odvija promet uzvodno od Siska prema Sloveniji zbog niskog vodostaja, postoji mogućnost da se tijekom rehabilitacije uzvodni dio uredi kako bi se mogao odvijati komercijalni promet. Rijeka Dunav je najbolje iskorištena rijeka u Hrvatskoj, te je svrstana u najveću klasu plovnosti (VI.c) od triju navedenih rijeka. Dunav omogućuje povezivanje Hrvatske s europskim kanalom Rajna–Majna–Dunav. Planovi s Dunavom su da se održi na VI.c klasi plovnosti, radi na njegovom daljnjem razvoju kao što je implementacija RIS-a i izgradnja zimovnika. Rijeka Drava od svoje ukupne duljine prolazi 330 kilometra područjem Hrvatske. Svrstana je u IV. klasu plovnosti do Osijeka, do Belišća je III. klase plovnosti, te uzvodno od Belišća II. klase plovnosti. Najveći problemi plovnosti rijekom Dravom su u zimskim mjesecima zbog leda, prosječno je pojava leda oko 20 dana. Planovi uređenja rijeke uključuju 2 obnovu vodnog puta od ušća u Dunavu do Osijeka na IV. klasu plovnosti, uzvodno zadržavanje sadašnje klase plovnosti, saniranje korita i vodnog puta, te implementacija RIS-a. Tri glavne funkcije budućeg kanala su navodnjavanje, plovidba i odvodnjavanje, te brojne sporedne. Služi kao kombinirani vodno–željeznički prometni koridor, koji bi povezivao Hrvatsku sa Srednjom Europom i Sredozemljem. Omogućavao bi dvosmjernu plovidbu i svrstao bi se u V.b klasu plovnosti. Trenutno postoje tri scenarija za izgradnju kanala, te se planira primijeniti treći scenarij. Prema trećem scenariju gradnja kanala odvijala bi se kroz 5 faza, te bi to vremenski trajalo 15 godina. Duljina kanala iznosila bi 61, 5 kilometra. Tijekom ovog rada analizirat će se unutarnji plovni putovi Republike Hrvatske. U drugom poglavlju radit će se kratki uvod o rijekama Republike Hrvatske, te njihovog sadašnjeg stanja. U trećem poglavlju analizirat će se sadašnje stanje rijeke Save, sadašnje stanje njezinih luka, te planovi rehabilitacije rijeke. U četvrtom poglavlju analizirat će se sadašnje stanje rijeke Dunav, analizirat će se rijeka Vukovar, te navesti koji su planovi razvoja rijeke Dunav. U petom poglavlju analizira se stanje rijeke Drave, stanje luke Osijek i planovi njezinog unapređenja, te planovi unapređenja rijeke Drave. U zadnjem poglavlju slijedi pregled koristi budućeg višenamjenskog kanala Dunav–Sava, te zadnji plan njegove gradnje.

inland waterways; water level; navigation

nije evidentirano