hrvatski

Eksperimentalna provedba kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja: Istraživački izvještaj

U izvještaju se prikazuju rezultati praćenja eksperimentalne provedbe Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja u šest škola (četiri osnovne i dvije srednje), koje su smještene u područjima posebne državne skrbi i koje su Kurikulum provodile pod pokroviteljstvom Mreže mladih Hrvatske i partnera, za razliku od drugih šest škola u kojima je provedbu Kurikuluma organizirala Agencija za odgoj i obrazovanje. Sadržaj izvještaja podijeljen je u šest poglavlja. U uvodnom se dijelu raspravlja o tome što je građanin, zašto je u suvremenom demokratskom društvu učenike potrebno pripremati za njihovu građansku ulogu i kako se aktivni i odgovorni građani „stvaraju“ u demokraciji. U svezi s tim se daje kraći prikaz europskog normativnog okvira i raspravlja o učincima zajedničke politike na odgojno- obrazovnu praksu europskih zemalja osvrtom na rezultate nekih od najznačajnijih istraživanja. Potom se isti obrazac primjenjuje na analizu stanja u Hrvatskoj i zaključuje da su hrvatske vlasti, tijekom više od dva desetljeća, zakinule svoje građane u stjecanju odgovarajućih kompetencija, što se potkrepljuje rezultatima recentnih istraživanja. Potom se kratko opisuju polazišta, ciljevi, ishodi i struktura nacrta prvoga hrvatskog Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja, koji se odlukom ministra znanosti, obrazovanja i sporta, od rujna 2012. do lipnja 2013. eksperimentalno provodio u 8 osnovnih i 4 srednje škole, uz sudjelovanje Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), Istraživačko-obrazovnog centra za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) i Mreže mladih Hrvatske (MMH) s partnerima (Centar za mirovne studije i GONG). Metodologija praćenja i vrednovanja iscrpno se opisuje u posebnom poglavlju. Nakon predstavljanja svrhe, cilja i zadataka praćenja i vrednovanja, objašnjava se postupak uzorkovanja učenika i nastavnika, prikazuje paralelna baterija 15 kvantitativnih i kvalitativnih istraživačkih instrumenata koji su korišteni za praćenje i vrednovanje početnog stanja, procesa provedbe i završnog stanja te govori o načinu provedbe i postupku obrade podataka. Rezultati praćenja i provedbe detaljno su analizirani i interpretirani u dva dijela. U prvom se dijelu iscrpno raspravlja o stečenim znanjima učenika, njihovu zanimanju za predmet, njihovim stavovima i mišljenju vezanim za provedbu te njihovim prijedlozima za poboljšanje nastave građanskog odgoja i obrazovanja. Dio o učiteljima i nastavnicima donosi rezultate istraživanja kojima su obuhvaćeni, između ostaloga, skljedeći aspekti: izobrazba i ranija iskustava u tom području, razumijevanje kurikulumskog pristupa nastavi uopće i poznavanje glavnih komponenti Kurikuluma, mišljenja i stavovi o građanskom odgoju i obrazovanju uopće i, posebno, Kurikulumu, kompetentnost za rad u tom području, zanimanje za nastavu građanskog odgoja i obrazovanja, ostvareni ishodi prema funkcionalnoj i strulturalnoj dimenziji Kurikuluma, način rada u nastavi. Poseban dio tog dijela izvještaja predstavlja mišljenja učitelja i nastavnika o promjenama u školi koje su bile potaknute provedbom Kurikuluma, preprekama njegovu uvođenju te njihovim prijedlozima za poboljšanje nastave u tom području. Potom se sažeto raspravlja o rezultatima istraživanja svih ciljnih skupina i zaključuje o ishodima te daju preporuke kako unaprijediti provedbu Kurikuluma na sistemskoj i institucionalnoj razini.

kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja ; eksperimentalna provedba ; praćenje i vrednovanje ; istraživanje ; Hrvatska

nije evidentirano