hrvatski

Lokalno specifične mjere za zapošljavanje u funkciji regionalnog razvoja

Najstarija i najveća subregija na svijetu koja djeluje po principu ekonomske unije svakako je Europska unija. Stvaranje jedinstvenog tržišta pokrenulo je proces uvjetovanih prilagodbi tržišta država Europska unija s velikim utjecajem na društveno blagostanje njezinih građana. Upravo ovaj problem nužno je rješavati zajedničkim naporima unutar Europske unije. Kako globalizacijski procesi diktiraju gospodarsko povezivanje i jačanje konkurentske sposobnosti, tako su nužne zahtjevne prilagodbe u regijama. Prisutna je tendencija koncentriranja razvoja u vrlo konkurentnim regijama uz sve uočljiviji zaostatak razvoja periferija. Problem se ne javlja isključivo kada se govori o gospodarskom zaostajanju određenih regija, već i u mogućem negativnom političkom scenariju. Lokalno specifične mjere aktivne politike zapošljavanja nastavak su fleksibilizacije mjera aktivne politike zapošljavanja, koje se referiraju na Zajednički memorandum o prioritetima politika zapošljavanja i na IPA Operativni program za razvoj ljudskih potencijala – instrument regionalne politike Europske unije. U oba dokumenta ističe se problem regionalnih razlika koje dovode do potrebe stvaranja posebnih lokalnih mjera i programa aktivne politike tržišta rada. Ako se želi utjecati na smanjenje regionalnih razlika potrebno je uložiti više sredstava u regije koje bilježe „regionalni problem“. U ovom slučaju misli se na županije RH s visokom stopom nezaposlenosti, velikim brojem evidentiranih nezaposlenih te niskom stopom zaposlenosti. Slijedom toga, u ovom radu obrazložiti će se važnost donošenja lokalno specifičnih mjera za zapošljavanje, koje nažalost nisu zaživjele u Republici Hrvatskoj, kao i dati naglasak na daljnju potrebu decentralizacije javnih usluga, a sve u smislu ravnomjernog regionalnog razvoja.

tržište rada ; regionalni razvoj ; regionalna konkurentnost ; lokalno specifične mjere za zapošljavanje ; Europska unija

nije evidentirano