hrvatski

Suvremena teorija filmskoga stila i stilistički opis hrvatskoga dugometražnoga igranoga filma nakon Drugoga svjetskoga rata

U radu se nudi suvremena teorija filmskoga stila temeljena na funkcionalnom pristupu kako su ga formulirali, razradili i primjenjivali američki filmolozi Noël Carroll i David Bordwell te na srodnom mu konfigurativnom pristupu kako ga je formulirao hrvatski filmolog Hrvoje Turković. Uz analitičku razradu bitnih komponenti i načela filmskoga stila, radom se daje i teorijsko objašnjenje njegova mehanizma funkcioniranja te konkretan opis različitih općih stilskih konfiguracija, poput klasične i modernističke, te njihovih specifičnih stilskih varijanti u hrvatskom dugometražnom igranom filmu. U prvom se dijelu rada, polazeći od literature iz područja filmologije (teorije i povijesti filma), književne teorije, lingvistike, filozofije i povijesti umjetnosti, daje kritički osvrt i razrada pojma i fenomena jezičnog stila i filmskoga stila. Temeljne značajke stila, poput intencionalnosti, izbora, načina oblikovanja/izraza i djelovanja/efekta, zatim se kontekstualiziraju proširenim razumijevanjem načela sinonimije i verificiraju analizom četiri instancijacije stilskog izbora na konkretnim filmskim primjerima iz svjetske kinematografije. U drugom se dijelu rada komponente važne za razumijevanje i funkcioniranje filmskoga stila posebno razrađuju pojmovima filmskoga sistema i njegovih četiriju razina, pojmovima funkcije i motivacije njegovih sastavnica i odnosa u koje one ulaze, te pojmovima norme i otklona, ponavljanja i varijacije stilske konfiguracije, a također i pomoću objašnjavanja uvjeta prihvatljivosti ili neprihvatljivosti određenih normativno ili nenormativno izvedenih filmskih sklopova i to iz kruga razumijevanja idealnog gledatelja i njegovih pretpostavljenih dispozicija (razrađivanih iz očišta pragmatike filmske komunikacije i spoznaja iz kognitivističke filmologije). Treći dio rada nudi pokušaj aplikacije, provjere i opravdanosti teorijskih uvida razrađenih u prethodnim dijelovima i to na primjeru izabranih hrvatskih dugometražnih igranih filmova u razdoblju između 1945. i 1991. godine. U trećem se dijelu rada polazi od ustaljene filmskopovijesne i filmskoteorijske podjele na klasični i modernistički stil čije se značajke zasebno opisuju i kompariraju te zatim analiziraju u izabranim filmovima hrvatskih redatelja kako bi se pokazala istovjetnost mehanizama i transpovijesni značaj obiju stilskih konfiguracija i u svjetskom i u hrvatskom igranom filmu. U posljednjem se dijelu rada također nudi i opis različitih stilskih varijanti klasične i modernističke konfiguracije izvedenih iz funkcionalnog pristupa, poput denotativnog i ekspresivnog te reduciranog klasičnog stila, denotativnog, ekspresivnog, simboličkog i dekorativnog modernističkog stila. Dva tipa narativno-denotativnog klasičnog stila analiziraju se na primjeru filma Abeceda straha (1961) Fadila Hadžića (za akcijski klasični stil) i Samo ljudi (1957) Branka Bauera (za dramski klasični stil), a dva tipa narativno-ekspresivnog klasičnog stila analiziraju se na primjeru filma Događaj (1969) Vatroslava Mimice (za ugođajno-ekspresivni klasični stil) i Vila Orhideja (1988) Kreše Golika (za subjektivno-ekspresivni klasični stil). Značajke reduciranog klasičnog stila analiziraju se na primjeru filma Imam 2 mame i 2 tate (1968) Kreše Golika i Hranjenik (1970) Vatroslava Mimice, a dijalektička stilska konfiguracija, koja na različitim razinama balansira između klasične i modernističke, analizira se na primjeru filma Koncert (1954) Branka Belana i Djevojka i hrast (1955) Kreše Golika. Varijante modernističke stilske konfiguracije analiziraju se na primjerima filmova Slučajni život (1969) Ante Peterlića (za realističku varijantu denotativnog modernističkog stila), Ljubavna pisma s predumišljajem (1985) Zvonimira Berkovića (za subjektivno-ekspresivni modernistički stil), Ritam zločina (1981) Zorana Tadića (za ugođajno-ekspresivni modernistički stil), Mirisi, zlato i tamjan (1971) Ante Babaje (za simbolički modernistički stil) i Rondo (1966) Zvonimira Berkovića (za dekorativni modernistički stil).

teorija filmskoga stila; filmski stil; stilski sustav; stilska konfiguracija; funkcionalni pristup; norma; otklon; hrvatski igrani film; klasični stil; modernistički stil

nije evidentirano