hrvatski

Strategijsko planiranje šumskih prometnica u Republici Hrvatskoj – raščlamba postojećega stanja kao podloga za buduće aktivnosti

Šumska je prometna infrastruktura nužan i nadasve potreban preduvjet pri današnjem suvremenom gospodarenju šumskim ekosustavima. Vrsta, količina i prostorni raspored svih sastavnica šumske prometne infrastrukture moraju biti pažljivo isplanirani kako bi u šumi uspostavili uistinu optimalan šumski transportni sustav. Republika Hrvatska uložila je znatna financijska sredstva u primarno otvaranje svojih šuma, ali još uvijek postoji dosta nedovoljno otvorenih šumskih područja, koja će u budućnosti biti predmet daljnjega investiranja poradi dostizanja planirane (ciljane) otvorenosti. Planiranje se šumskih prometnica može razdijeliti u tri razine: Þ Planiranje primarnoga i sekundarnoga otvaranja šuma na razini države odnosno reljefnoga područja. To je opće planiranje – strategijsko planiranje. Þ Planiranje šumske transportne infrastrukture na razini gospodarske jedinice srednja je razina planiranja. To je taktičko planiranje. Þ Planiranje konkretne šumske prometnice nakon čega slijedi faza projektiranja šumske prometnice. To je lokalno planiranje odnosno operativno planiranje. Osnovni su ciljevi ovoga istraživanja: razredba gospodarskih jedinica i Uprava šuma Podružnica (UŠP) u reljefne kategorije, utvrđivanje postojeće primarne klasične otvorenosti, izračun duljine planirane mreže šumskih cesta, izračun cijene planirane mreže šumskih cesta, predlaganje smjer - nica daljnjega otvaranja šuma Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno na području 16 Uprava šuma Podružnica u sastavu poduzeća »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb. Od ukupne površine šuma istraživanoga područja (2 017 620 ha) na nizinsko područje otpada 321 470 ha (15, 93 %), na prigorsko-brdsko 282 960 ha (14, 02 %), na gorsko-planinsko 497 530 ha (24, 66 %) i na krško područje 915 670 ha (45, 39 %). Unutar nizinskoga područja najveća je postojeća primarna otvorenost u UŠP Karlovac (13, 77 m/ha), a najmanja u UŠP Osijek (4, 43 m/ha) ; u prigorsko-brdskom području najbolje je otvorena UŠP Koprivnica (17, 42 m/ha), a najslabije UŠP Osijek (6, 35 m/ha) ; u kategoriji gorsko-planinskoga područja najviši je stupanj otvorenosti u UŠP Delnice (21, 59 m/ha), a najmanji (UŠP Osijek zbog jako male površine nije uzet u obzir) u UŠP Gospić (10, 59 m/ha) ; na krškom je području najveća otvorenost u UŠP Senj (11, 09 /ha), a najmanja u UŠP Split (3, 48 ha). Analizirajući po reljefnim područjima, prema planu otvorenosti za 2030. godinu, najviše šumskih cesta treba izgraditi u nizinskom području u UŠP Osijek (556, 17 km), u prigorsko-brdskom području u UŠP Sisak (955, 72 km), u gorsko-planinskom području u UŠP Gospić (2 309, 18 km) i na području krša (6 494, 72 km) u UŠP Split.

primarne šumske prometnice; sekundarne šumske prometnice; planiranje; pro - jektiranje; izgradnja i održavanje

nije evidentirano