hrvatski

Percepcija i produkcija zanaglasne dužine

Ciljevi su ovoga istraživanja provjeriti neke od obrazaca gubljenja, odnosno zadržavanja zanaglasne dužine te ispitati vrijednosnu prosudbu govornika hrvatskoga jezika prema zanaglasnoj dužini kao prozodijskoj sastavnici hrvatskoga jezika. Na ispitnom materijalu od 30 riječi, koje je izgovorilo 10 govornika slavonskoga i 10 govornika dalmatinskoga štokavskog podrijetla (ukupno 600 riječi), izmjereno je trajanje zanaglasnih vokala a potom je odabrano 119 riječi za slušnu procjenu ostvarenosti zanaglasne dužine i njezine prihvatljivosti, što je procjenjivalo 25 procjenitelja. Rezultati mjerenja i slušne procjene pokazali su da normativno očekivani dugi zanaglasni vokali, te percipirani dugi vokali, traju značajno dulje nego očekivani i percipirani kratki vokali. Mjerenjem trajanja pokazalo se da dužina značajno dulje traje u dalmatinskog izgovoru. Perceptivna je procjena potvrdila suprotno, ali ti se rezultati uzimaju sa zadrškom. Mjerenjem trajanja dobiveno je kako zanaglasna dužina podjednako traje u otvorenim i zatvorenim slogovima, a slušnom procjenom potvrdilo se češće ostvarenje dužine u otvorenim slogovima. Također, mjerenje trajanja i slušna procjena pokazali su da zanaglasna dužina dulje traje i češće se ostvaruje u glagola u odnosu na imenice i pridjeve. Naposljetku, procjenom prihvatljivosti pokazalo se kako procjenitelji višom ocjenom ocjenjuju riječi s percipiranom zanaglasnom kračinom nego zanaglasnom dužinom, neovisno o tome što se prema normi očekuje.

zanaglasna dužina; trajanje; slušna procjena; prihvatljivos

nije evidentirano