hrvatski

Usporedba stavova studenata sestrinstva i nezdravstvenog osoblja o medijima i zdravlju

Našim istraživanjem smatrali smo korisnim utvrditi učestalost i način korištenja izvora zdravstvenog informiranja, posebice putem medija, te utvrditi postoji li razlika u stavovima o medijima i zdravlju između zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja. Ispitan je namjerni uzorak od 152 ispitanika, od kojih je 77 bilo nezdravstveno osoblje i 75 zdravstveno osoblje. Utvrdili smo postojanje statističke značajne razlike između zastupljenosti izvora znanja o zdravlju između zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja, gdje zdravstveno osoblje koristi u principu vjerodostojnije strategije (zdravstveno osoblje, tribine o zdravlju, dok nezdravstveno osoblje više vjeruje prijateljima). Što se tiče zastupljenosti izvora znanja o zdravlju u medijima s obzirom na zanimanje (zdravstveno i nezdravstveno osoblje), statistički značajne razlike smo pronašli samo za varijablu brošure koju češće koristi zdravstveno osoblje. Zdravstveno osoblje prijatelje smatra statistički značajno kontradiktornijim izvorom znanja o zdravlju, što se tiče kontradiktornosti informacija iz raznih izvora znanja o zdravlju, nezdravstveno osoblje Internet češće smatra kontradiktornim. Među strategijama provjere zdravstvenih informacija o zdravlju u medijima s obzirom na zanimanje (zdravstveno i nezdravstveno osoblje), zdravstveno osoblje se češće koristi strategijom provjera najvjerodostojnijeg izvora. Što se tiče spolnih razlika, nismo pronašli statistički značajne spolne razlike u zastupljenosti i provjeri izvora znanja o zdravlju općenito, niti u strategijama provjere zdravstvenih informacija o zdravlju u medijima, niti u kontradiktornosti informacija ranih izvora znanja o zdravlju u medijima, niti u kontradiktornosti pojedinih izvora znanja o zdravlju. Jedine spolne razlike pronađene su u zastupljenosti izvora znanja o zdravlju u medijima, u pogledu brošura i letaka (gdje smo uočili da se osobe ženskog spola više koriste ovim izvorom znanja o zdravlju u medijima) te u zastupljenosti izvora znanja o zdravlju, gdje su „izvor zdravstveno osoblje“ i „izvor tribine o zdravlju“ više zastupljeni kod ženske populacije. Zdravstveni djelatnici u principu odabiru vjerodostojnije izvore znanja o zdravlju, u odnosu na nezdravstveno osoblje. Spol u manjoj mjeri ima utjecaj na odabir sredstava zdravstvenog informiranja i provjeru njihove vjerodostojnosti i kontradiktornosti, u odnosu na varijablu zanimanje. Praktične implikacije istraživanja vidimo u pronalaženju načina popularizacije manje zastupljenih izvora zdravstvenog informiranja, poučavanju ljudi pri selekcioniranju pogodnog medija za saznanja o zdravlju te u smjernicama kako iskoristiti specifičnosti pojedinog medija za informiranje samih zdravstvenih ali i nezdravstvenih djelatnika (posebno u svrhu primarne zdravstvene zaštite).

mediji; stavovi o zdravlju; vrsta zanimanja

nije evidentirano