hrvatski

Etičnost naslovnica nacionalnih dnevnika: Analiza sadržaja Jutarnjeg lista i Večernjeg lista

U doktorskom radu pošlo se od temeljnog problema u današnjem novinarstvu: pitanja etike i poštivanja etičkih načela. Hrvatsko medijsko tržište u posljednje se vrijeme suočava s velikim izazovima. Prelazak dnevnih novina na internetske portale doveo je do znatnog pada naklada njihovih tiskanih izdanja i gašenja velikog broja novina. Tiskane verzije dnevnih novina koje pokušavaju zadržati kupce kroz privlačne naslovnice s bombastičnim naslovima karakterističnim za polutabloide i tabloide, nerijetko pribjegavaju senzacionalizmu i stvaraju plodno tlo za kršenje etičkih standarda struke. Istraživanje u doktorskom radu imalo je za cilj utvrditi (ne)etičnost naslovnica hrvatskih nacionalnih dnevnih novina kroz identificiranje etički prijepornih tekstova (i fotografija) objavljenih na naslovnicama neparnih izdanja Jutarnjeg lista (JL) i Večernjeg lista (VL) u periodu od 3. siječnja do 31. prosinca 2011. godine (uzorak od 358 brojeva JL i VL zajedno). U okviru istraživanja postavljene su četiri hipoteze: Razmjerno je veliki broj etički prijepornih tekstova s naslovnica Jutarnjeg lista i Večernjeg lista ; Podjednak je udio etički prijepornih tekstova u obje analizirane novine ; Navođenje anonimnih izvora najčešći je prijepor u tekstovima s naslovnica analiziranih novina i Najveći broj etički prijepornih tekstova u obje analizirane novine obrađuju teme iz unutarnje politike. Kako bi se potvrdile ili opovrgnule postavljene hipoteze, u istraživanju se koristila kvalitativna i kvantitativna analiza sadržaja te jasno definirano i obrazloženo ukupno šest kategorija etičkih prijepora: navođenje anonimnih izvora, prikazivanje samo jedne strane, narušavanje prava čovjeka, pretjerivanje i neprimjereno izvještavanje, naslov koji ne odgovara tekstu te neprimjerena fotografija. Od ukupno 1.420 tekstova (707 u JL i 713 u VL), obrađenih kvalitativnom analizom, identificirano je 30% prijepornih tekstova u Jutarnjem listu i 36% u Večernjem listu. Ovi podaci potvrđuju prvu i drugu hipotezu istraživanja jer je, podjednako u obje novine, identificiran razmjerno velik broj etički prijepornih tekstova. Navođenje anonimnih izvora najčešće je zabilježeni prijepor i u Jutarnjem listu (65% etički prijepornih tekstova) i u Večernjem listu (56% etički prijepornih tekstova), što je potvrdilo i treću hipotezu istraživanja. Naslov koji ne odgovara tekstu drugi je najčešći prijepor u obje analizirane novine (28% prijepornih tekstova u JL i 29% u VL), a slijedi neprimjereno izvještavanje koje se u najvećem dijelu odnosilo na senzacionalistički prikaz teme i na nagađanja (u JL 16%, a u VL 22% prijepornih tekstova). Neprimjerene fotografije čine 2, 2% ukupno objavljenih fotografija u Jutarnjem listu i 3, 6% ukupno objavljenih fotografija u Večernjem listu. U obje analizirane novine najviše prijepornih tekstova obrađivalo je teme iz kriminala (u JL je 31, 7%, a u VL 27, 8% ukupnog broja prijepornih tekstova), a slijede prijeporni tekstovi s temama iz unutarnje politike. Distribucija prijepornih tekstova prema temama koje obrađuju opovrgnula je četvrtu hipotezu koja je pretpostavila kako najviše prijepornih tekstova obrađuje teme iz unutarnje politike. Provedeno je istraživanje utvrdilo veliki broj etički prijepornih tekstova s naslovnica Jutarnjeg lista i Večernjeg lista te je, na taj način, dokazana neetičnost naslovnica obiju novina. Sveprisutni senzacionalizam kao i opći trend tabloidizacije novina u Hrvatskoj doprinosi padu standarda u novinarstvu zbog čega je neophodno stalno preispitivanje etike novinarstva i poštivanja etičkih standarda struke koji su izuzetno važni za budućnost novinarstva.

etički prijeporni tekstovi; naslovnice tiskanih novina; Jutarnji list; Večernji list; kvalitativna i kvantitativna analiza sadržaja

nije evidentirano