hrvatski

Vegetacijska i šumskouzgojna obilježja ritskih šuma u Hrvatskoj

U radu su opisane neke fitocenološke, sindinamičke, morfološke i šumskouzgojne značajke pravih ritskih šuma uz Dravu i Dunav, na njihovim obalama, riječnim otocima i staništima do nasipa koji se gotovo redovito godišnje poplavljuju. Prikaz obuhvaća sljedeće zajednice: grmolike sastojine vrba (rakita i sivkasta vrba) i kebrača (Salici-Myricarietum Moor 1958), sastojine sivkaste i veleresne vrbe (Salicetum eleagno-daphnoidis Moor 1958), zajednicu bademaste vrbe (Salicetum triandrae Malcuit 1929), zajednicu rakite (Salicetum purpureae Wendelberger-Zelinka 1952), šumu bijele vrbe (Salicetum albae Issler 1926), šumu bijele vrbe i crne topole (Salici albae-Populetum nigrae Tüxen 1931), šumu bijele i crne topole (Populetum nigro-albae Slavnić 1952), šumu veza i poljskoga jasena (Fraxino angustifoliae-Ulmetum laevis Slavnić 1952). Vegetacijska slika ritskih šuma Republike Hrvatske rezultat je ekoloških uvjeta za razvoj šuma, florno-genetskog razvoja biljnih vrsta, ali i antropogenog i drugih utjecaja. Specifičnosti šumske vegetacije ovoga prostora očituju se prije svega u pridolasku poljskoga jasena, vrlo bujnom rastu crne johe, ekološkoj i vegetacijskoj izdiferenciranosti vrbovih i topolovih šuma, visokoj prirodnosti šuma u većim kompleksima, manjim meliorativnim zahvatima koji iz temelja mijenjaju prirodne uvjete, relativno maloj površini pod hibridnim topolama i drugim alohtonim vrstama. S obzirom na prostornu cjelovitost te strukturnu, funkcionalnu i gospodarsku očuvanost ritske šume u Hrvatskoj imaju iznimnu prirodoznanstvenu, gospodarsku i općekorisnu vrijednost. Podržavati prirodnost strukture i prirodnu dinamiku ritskih šuma znači redovito provoditi šumskouzgojne zahvate i prilagoditi ih šumskouzgojnim svojstvima vrsta drveća koje grade prirodnu šumsku zajednicu te prilikama staništa, poglavito vodnome režimu.

vegetacijske značajke; šumskouzgojna obilježja; ritske šume; poplavne šume; Podravina; Podunavlje

nije evidentirano