hrvatski

ANKSIOZNA OSJETLJIVOST U SITUACIJI NARUŠENE TJELESNE HOMEOSTAZE

Uvod: Anksiozna osjetljivost definira se kao strah od simptoma anksioznosti, ponajviše tjelesnih. Osobe s visokim razinama anksiozne osjetljivosti ranjive su za razvoj i održavanje anksioznih poremećaja. Istraživanja potvrđuju da visoko anksiozno osjetljivi reagiraju negativnije na eksperimentalno izazvanu anksioznost, a spoznaje o vezi anksiozne osjetljivosti i povećane svijesti o tjelesnim promjenama otvaraju pitanje je li anksiozna osjetljivost čimbenik rizika za negativniji doživljaj fiziološke pobuđenosti neovisno o iskustvu anksioznosti. Cilj istraživanja je provjeriti utjecaj anksiozne osjetljivosti na fiziološku reakciju, emocionalni i tjelesni doživljaj te kognitivno funkcioniranje u situaciji neočekivano narušene tjelesne homeostaze. U tu svrhu proveden je dvostruko slijepi mješoviti faktorijalni 2x2 eksperiment u koji je prema kriterijima uključivanja i isključivanja odabrano 50 visoko i 48 nisko anksiozno osjetljivih studenata (prema rezultatu na Indeksu anksiozne osjetljivosti). Sudionici su po slučaju raspoređeni u skupinu izloženu kofeinskom (8mgkg-1) i nekofeinskom pripravku čime se manipuliralo tjelesnom homeostazom. Tijekom vremena od 60 minuta praćeni su fiziološki parametri, subjektivna procjena uznemirenosti i aktivnosti te sposobnost zadržavanja pažnje. Retrogradno su prikupljeni podaci o doživljaju tjelesnih promjena tijekom eksperimenta. Rezultati ukazuju da je pod utjecajem kofeina došlo do fizioloških promjena neovisno o razini anksiozne osjetljivosti. U situaciji narušene tjelesne homeostaze visoko anksiozno osjetljivi su u odnosu na nisko anksiozno osjetljive reagirali porastom stupnja subjektivne uznemirenosti, ali ne i stupnja subjektivne aktivnosti. Anksiozna osjetljivost u situaciji narušene tjelesne homeostaze nije interferirala s kapacitetom pažnje. Retrogradno, visoko anksiozno osjetljivi sudionici u situaciji narušene tjelesne homeostaze iskazali su subjektivni doživljaj većeg broja više uznemirujućih tjelesnih promjena. Zaključak Anksiozna osjetljivost predstavlja rizik negativnijeg emocionalnog i tjelesnog doživljaja neočekivano narušene tjelesne homeostaze (u vidu aktivacije simpatičkog živčanog sustava). Spoznaje dobivene ovim istraživanjem doprinose boljem razumijevanju fenomena anksiozne osjetljivosti, mehanizma nastanka patoloških formi anksioznosti te važnosti tjelesnih promjena u emocionalnom doživljavanju.

anksiozna osjetljivosti; eksperimentalno narušena tjelesna homeostaza; kofein; subjektivni doživljaj

nije evidentirano