hrvatski

Nuklearni gradus kod bolesnica liječenih od primarno operabilnog raka dojke tijekom 2002.-2003. u KBC Zagreb (prognostički značaj i povezanost s proliferacijskim markerom Ki-67)

Uvod: Opis jezgara u ekstirpiranom tumoru neizostavni je dio patohistološke analize bioptata/ekstirpata raka dojke. Ovisno o veličini, obliku i drugim značajkama ustanovljenim mikroskopskim pregledom jezgara tumorskog tkiva, rezultat se izražava u tri stupnja. Dobiveni nuklearni gradus predstavlja nezavisnu varijablu prognostičke važnosti. Premda utječe na histološki gradus (nuklearni gradus je jedna od komponenti skale za histološko gradiranje tumorskog tkiva), proučava se i izražava neovisno, pošto se ne poklapa u potpunosti sa histološkim gradusom. Histološki i nuklearni gradus služe procjeni i semi-kvantitativnom izražavanju diferenciranosti tumora (sličnost s normalnim, ishodišnim tkivom). Pri tome nuklearni gradus ima širu primjenjivost jer se može izraziti i kod neinvazivnih lezija (za izražavanje histološkog gradusa nužna je invazivna komponenta tumora, odnosno sklonost formiranju tubulima-sličnih formacija). Ki-67 (ne-histonski jezgreni protein) kao marker proliferacije (izražen kao proliferacijski indeks – udio pozitivnih stanica, ‘cut-off’ vrijednosti 14%) također ima nezavisni prognostički značaj. Nasuprot spomenutom gradiranju, određivanje Ki-67 imunohistokemijskim tehnikama uz brojanje obojanih stanica, načelno je kvantitativna metoda, manje ovisna o subjektivnoj procjeni analitičara. Podaci o uzorcima hrvatske populacije bolesnica s primarno operabilnim rakom dojke relativno se rijetko objavljuju te stoga želimo prikazati svoje rezultate određivanja nuklearnog gradusa i čimbenika Ki-67 u kohorti bolesnica liječenih tijekom 2002.-03. u našem centru, čiji je medijan praćenja oko 10 godina. Materijali i metode: Ukupni broj praćenih bolesnica je 209. Od toga 135 žena bilo je u menopauzi kod dijagnoze. Prevladavale su bolesnice s ranim stadijem bolesti (stadij I i IIa N=130). Nakon operacije i standardne patohistološke i imunohistokemijske analize primijenjena je adjuvantna terapija prema tada važećim smjernicama, uz iznimku trastuzumaba koji u to doba nije bio dostupan na pozitivnoj listi osiguravatelja. Za pozitivni Ki-67 izražaj uzeta je ‘cut-off’ vrijednost od 14% (postotak obojanih jezgri na sto tumorskih stanica). Kaplan-Meierove krivulje s log-rank testom te Kruskal-Wallisov i Mann-Whitneyev test s Bonferronijevom korekcijom korišteni su za procjenu statističke značajnosti razlika među pojedinim skupinama. Rezultati: Nuklearni gradus utječe na ukupno preživljenje (OS, engl. overall survival): nakon 10 godina procjenjeni OS bolesnica s nuklearnim gradusom I iznosi 88, 8%, s nuklearnim gradusom II 80, 8%, a s gradusom III 56%. (Log Rank χ² = 13, 873, P = 0, 001). Preživljenje bez znakova bolesti (DFS, engl. disease free survival) pokazuje trend produljenja kod manjeg nuklearnog gradusa, no nije doseglo statističku značajnost (gradus I 84, 2%, gradus II 70, 5%, gradus III 63, 8%, Log Rank χ² = 4, 417, P = 0, 110) Proliferacijski indeks (udio Ki-67 pozitivnih stanica) je veći kod tumora većeg nuklearnog gradusa, premda razlika

nuklearni gradus; Ki-67; prognoza; rak dojke

nije evidentirano