hrvatski

Gorko-slatko: doživljaj završetka studija sociologije i viđenje profesionalne budućnosti

U priopćenju se prikazuje dio rezultata kvalitativnog istraživanja koje je pod radnim naslovom "Što nakon studija: aspiracije i očekivanja studenata diplomskog studija sociologije" provedeno krajem 2011. i početkom 2012. godine. Istraživanje je, uz mentorstvo predmetnog nastavnika, provelo petoro studentica/studenata diplomskog studija sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u okviru izbornog kolegija "Istraživački projekt". Istraživanje je bilo dio šireg projekta u okviru kojeg su, osim navedene teme, istraživani i motivi za upis na studij sociologije te zadovoljstvo studijem. Metodološki postav istraživanja bio je oslonjen na temeljne postulate utemeljene teorije (grounded theory): respektiranje varijabilnosti unutar istraživane populacije, teorijsko uzorkovanje, metoda stalne usporedbe, kodiranje redak–po–redak te teorijsko povezivanje kategorija. Iz populacije istraživanja, koju su činili studenti i studentice diplomskog studija sociologije, odabran je uzorak od 20 studenata i studentica svih smjerova i godina studija, s kojima su provedeni polustrukturirani intervjui. Transkribirani intervjui analizirani su pomoću programskog alata MAXQDA. Ciljevi istraživanja bili su: 1. Utvrditi kako studenti doživljavaju završetak studija odnosno koje osjećaje vežu uz taj događaj. 2. Kakve su njihove profesionalne i opće aspiracije i kako procjenjuju mogućnost njihova ostvarivanja. 3. Kako – u smislu šireg okruženja u kojem će se zbivati realizacija osobnih aspiracija i preferencija – gledaju na status i ulogu sociologije u hrvatskom društvu i opći socijalni kontekst. Glavni rezultati istraživanja su sljedeći: Stjecanje magistarske diplome predstavlja točku prijelaza iz mladenaštva, koje je za većinu studenata razdoblje relativne bezbrižnosti i zaštićenosti, u "svijet odraslih", u kojem se trebaju na neki način aktualizirati suočavajući se sa "svijetom i društvom". Većina sudionika približavanje toga prijelaza doživljava negativno, sažimajući svoje osjećaje terminima "depresivno", "nesigurno", "preplašeno", "nezadovoljno", "nespremno", "pesimistično" i sličnima. Osjećaji manjeg dijela su ambivalentni: s jedne su strane radosni jer završava jedno razdoblje njihova života, dok su s druge strane tužni jer se primiče kraju "najljepše doba života" te osjećaju tremu i strah zbog neizvjesne budućnosti. Oni koji završetak studija i kasniju perspektivu doživljavaju dominantno pozitivno u izrazitoj su manjini. Negativni osjećaji vezani uz završetak studija dijelom su rezultat općeg socijalnog konteksta obilježenog krizom, neizvjesnošću i golemom nezaposlenošću. Utjecaj općeg konteksta dodatno je pojačan poteškoćama specifičnim za društvene i humanističke znanosti. No, dominantan razlog nesigurnosti i nezadovoljstva vezuje se uz osjećaj nedovoljne pripremljenosti za rad u struci, koja je pak rezultat programskih i izvedbenih manjkavosti studija i nedovoljnog truda samih studenata. U opisanoj situaciji, znatan dio studenata ne vezuje svoje profesionalne i druge aspiracije uz rad u struci. Neki pritom procjenjuju da im druga struka (u dvopredmetnom studiju) nudi bolju perspektivu nego sociologija, drugi predviđaju da će raditi poslove nevezane sa struku, a treći pak nastoje odgoditi prestanak studentskog statusa maksimalnim produživanjem trajanja studija ili upisivanjem drugog, dodatnog odnosno poslijediplomskog studija. Mogućnosti za poboljšanje profesionalne perspektive podrazumijevaju preuzimanje veće odgovornosti: studenata za vlastito obrazovanje. studija za program/izvedbu studija i posljedične kompetencije studenata te strukovnog udruženja i članova struke za njezino bolje pozicioniranje na tržištu rada i u društvu općenito.

profesionalne aspiracije i očekivanja; status sociologije kao profesije; studenti/ice sociologije; studij sociologije

nije evidentirano