hrvatski

Integralni prostorno-prometni model urbanističkog planiranja

Razvijeni prometni sustav podloga je gospodarskog, demografskog, turističkog i svakog drugog napretka. Uvjeti njegova razvoja determinirani su intenzivnim promjenama u tehničkom, tehnološkom, organizacijskom i ekonomskom stratumu, posebice u primjeni novih rješenja i povećanja učinkovitosti cjelokupnog prometnog sustava. Naglo povećanje stupnja motorizacije te relativno mala sredstva koja se ulažu u racionalno unapređenje planiranja, projektiranja, gradnje i osuvremenjivanja prometne infrastrukture, doveli su do značajnih poteškoća u kvalitetnom zadovoljenju prometne potražnje. To je osobito vidljivo u implementaciji prometnih rješenja koja nisu dovoljno stručno i znanstveno istražena te s tim u vezi niti adekvatna prostoru u kojem se nalaze. Kvalitetnim se dimenzioniranjem prometne infrastrukture, uz ekonomsku korist koja je u svakom slučaju pozitivna, izbjegavaju i oni negativni čimbenici kao što su obezvređivanje vrijednih resursa i prostora, sociološki problemi te uništavanje okoliša i kulturnih dobara općenito. I ovdje je, kao i u svim ostalim segmentima, potrebno pronaći pravu ravnotežu i prilagoditi se zahtjevima prostora. Kako bi se sve ove nepoželjne pojave u prometu što više ublažile, uz nužnost zadovoljenja zahtijeva za mobilnost ljudi i dobara te osiguranje optimalnog kapaciteta i propusnosti prometne mreže, neovisno o modu prometa, potrebno je izvršiti sustavna prometna i prostorno-prometna istraživanja. Potom, temeljem njihovih rezultata, planirati kvalitetnu prometnu infrastrukturu zadovoljavajućih kapaciteta i tehničkih karakteristika. Osnovni cilj razvoja prometnog sustava je trajno usklađivanje odnosa prometne ponude i potražnje u prometnom sustavu kao cjelini, na razini grada, županije, regije, pa i Republike Hrvatske, i to zadovoljavanjem unutarnjeg, izvorno-ciljnog i tranzitnog prometa roba i putnika. Dosadašnja iskustva pokazuju da se sustavni pristup planiranja prometa, kroz prethodno izrađivanje prometnih strategija i studija kao podloga za izradu prostornih planova (svih razina), vrlo rijetko koristi. U prostornim planovima se definiraju prometna rješenja koja nisu dovoljno stručno obrađena, a u provedbi predstavljaju značajno ograničenje kasnijeg uravnoteženog prometnog i gospodarskog razvoja. Upravo iz tog razloga se ovim doktorskim radom određuju osnovne odrednice za izradu prometnih strategija i studija te inicira sustavan pogled mogućnosti rješenja prometnog, ali i općeg gospodarskog, razvojnog problema. Dan je osvrt na osnovne odrednice prostorno-prometnog planiranja, kao preduvjeta za izradu prostorno-planske dokumentacije. Naglašena je potreba izrade prometnih strategija i studija, kao osnove za izradu prostornih planova višeg reda (prostornog plana države, prostornih planova županija, prostornih planova područja posebnih obilježja te prostornih planova uređenja općina/gradova). Projektno planiranje, kao osnova za izradu planova nižeg reda (generalnih urbanističkih planova, urbanističkih i detaljnih planova uređenja), analizira se samo načelno. Temeljem znanstvenog istraživanja provedenog u ovoj disertaciji ukazano je na ozbiljnost problema. Pokazano je kako se iskustva vezana uz prostorno-prometne integralne studije reflektiraju u životu i rješavaju u praksi te je, na osnovu toga, moguće i potrebno pokrenuti znanstvenu diskusiju koja će biti podloga daljnjeg znanstvenog i stručnog usavršavanja u segmentu prometnog planiranja te moguća podloga za donošenje adekvatnih zakonskih i podzakonskih akata, kojima će se i propisati obveza izrade istih. Upravo činjenica da problem sustavnog prometnog planiranja nije, u teoretskom i praktičnom smislu, kontinuirano obrađivan, uzrokuje i problem u realizaciji izgradnje kvalitetne prometne mreže. Provedeno istraživanje ima za svrhu utvrđivanje znanstvenih činjenica temeljem kojih će se postaviti adekvatni konceptualni prostorno-prometni model. Kao čimbenik razvoja cjelokupnog prometnog sustava model kvalitetnog prostorno-prometnog planiranja pri izradi prostorno-prometnih studija određenog područja predstavlja temelj za izradu strateške prostorno-planske dokumentacije. On ima inicijalnu ulogu i preduvjet je za gradnju prometne infrastrukture pa i normalnog funkcioniranja prometnog sustava, u prilikama značajnog povećanja broja vozila i izražene podkapacitiranosti prometnica, što se osobito očituje na prometnoj mreži urbanih središta. Budući da su rezultati istraživanja primjenjivi u praksi i mogu predstavljati putokaz za rješenje prometnih problema, svrha je istraživanja, svakako, i primjena rezultata u praksi, što će, s obzirom na sveprisutan problem prometne preopterećenosti urbanih središta, biti od velike vrijednosti. Rezultati istraživanja znanstveno i metodološki utemeljeno dokazuju isplativost sustavnog prometnog planiranja te potrebu za izradom prostorno-prometnih integralnih studija što je podloga za izradu strateške prostorno-planske dokumentacije. Relevantnim spoznajama o primjeni modela prostorno-prometnog urbanističkog planiranja, kroz izradu Prostorno i prometno integralne studije Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke te njenu implementaciju u Izmjene i dopune Prostornog plana Primorsko-goranske županije, dokazana je efikasnost i kvaliteta predloženog konceptualnog modela te potreba za njihovom implementacijom u stratešku prostorno-plansku dokumentaciju svih razina, na čitavom području Republike Hrvatske.

prostorno-prometno planiranje; prometni model

nije evidentirano