Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 705485

Efikasnost korištenja fosfora populacija raštike (Brassica oleracea L. var. acephala) u tlima deficitarnim fosforom


Urlić, Branimir
Efikasnost korištenja fosfora populacija raštike (Brassica oleracea L. var. acephala) u tlima deficitarnim fosforom 2014., doktorska disertacija, Agronomski fakultet, Zagreb


Naslov
Efikasnost korištenja fosfora populacija raštike (Brassica oleracea L. var. acephala) u tlima deficitarnim fosforom
(Phosphorus use efficiency of leafy kale populations (Brassica oleracea L. var. acephala) in phosphorus deficient soils)

Autori
Urlić, Branimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.06

Godina
2014

Stranica
88

Mentor
Romić, Marija ; Goreta Ban, Smiljana

Ključne riječi
Fosfor; raštika; efikasnost korištenja; frakcioniranje
(Phosphorous; kale; use efficiency; fractionation)

Sažetak
Nedostatak i nepristupačnost fosfora (P) u tlima jedan je od najizraženijih ograničavajućih čimbenika poljoprivredne proizvodnje u svijetu, a problem nedostatka P odnosno vezivanja u spojeve nepristupačne biljci izražen je i u tlima Jadranske Hrvatske. Postoji velika varijabilnost unutar i između vrsta u sposobnosti biljaka za usvajanjem i iskorištavanjem P, pa tako i u porodici Brassicaceae. U tu svrhu provedena su dva pokusa u kontroliranim uvjetima kojima se ispitalo: I. parametre efikasnosti korištenja P devet genotipova raštike uzgojem u hranjivoj otopini na plutajućim kontejnerima s dvije razine P (10 i 200 µM) u 3 repeticije ; II. utjecaj tipa tla (crvenica, rendzina na flišu, aluvijalno livadno tlo) na rast 2 izabrana genotipa raštike u 4 repeticije, kao i raspodjela frakcija P u navedenim tlima. Rezultati I. pokusa ukazuju na postojanje genetske varijabilnosti u slučaju efikasnosti korištenja P kod genotipova raštike sakupljenih na istočnoj obali Jadrana. Niska razina opskrbljenosti P smanjila je produkciju svježe i suhe biomase, površinu listova te količinu i koncentraciju P u korijenu i nadzemnom dijelu raštike dok su se povećale vrijednosti pokazatelja rasta korijena (dužina, oplošje). Genotipovi su se signifikantno razlikovali u navedenim pokazateljima, kao i njihova reakcija na različitu razinu P mjerena pomoću različitih pokazatelja efikasnosti korištenja P. Rezultati II. pokusa pokazali su da su biljke raštike najbolje rasle u aluvijalnom tlu, zatim crvenici i rendzini, a istim slijedom se smanjivala i koncentracija P u izboju. Korijenje u crvenici je bilo signifikantno duže i većeg oplošja. Frakcioniranje P pokazalo je da najviše ukupnog, anorganskog i organskog P sadrži crvenica, a najmanje rendzina. Više koncentracije pristupačnijih frakcija anorganskog P utvrđene su u crvenici, dok pristupačnije frakcije organskog P nisu nađene u istom tlu, za razliku od rendzine i aluvijalnog tla. Aktivnost enzima kisele i alkalne fosfataze te fosfodiesteraze razlikovala se među tlima te se može dovesti u vezu s aktivnošću mikrorganizama u tlu koji mineraliziraju organski P. Najveće vrijednosti parametara korištenja, usvajanja i iskorištavanja P imali su genotipovi uzgajani u rendzini. Relativan doprinos efikasnosti usvajanja i iskorištavanja P varijabilnosti produkcije suhe tvari nadzemnog dijela pokazao je da usvajanje u crvenici opisuje 96%, a u rendzini 65% varijacije, dok je u aluvijalnom tlu veći doprinos iskorištavanja (60%).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
091-0910468-0281 - Abiotički i biotički čimbenici stresa u sustavima uzgoja povrća na kršu (Smiljana Goreta Ban, )

Ustanove
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split

Autor s matičnim brojem:
Branimir Urlić, (315851)