hrvatski

Dijagnostički pristup alergiji na kravlje mlijeko u populaciji djece dojenačke i rane predškolske dobi s područja Vukovarsko – srijemske županije

Pozadina istraživanja: Alergija na mlijeko etiološki podrazumijeva imunološku reakciju koju pokreće protein kravljeg mlijeka, bez obzira posreduju li antitijela (atopija) ili se imunološka reakcija odvija po nekom drugom tipu. Alergija na kravlje mlijeko javlja se u oko 2, 5 % dojenčadi i u djece do druge godine života te je to najčešća alergijska reakcija u djece te dobi, čija je pravodobna dijagnoza ključna u daljnjem terapijskom pristupu oboljelom djetetu. Cilj istraživanja: Cilj predloženog istraživanja bio je utvrditi demografske osobine djece dojenačke (0 – 1 godina) i rane predškolske dobi (1 – 4 godina) s područja Vukovarsko - srijemske županije upućenih u Opću županijsku bolnicu Vukovar radi sumnje na postojanje alergije na kravlje mlijeko ; utvrditi postotni udio djece kod koje je potvrđeno postojanje alergije na kravlje mlijeko te njihove demografske osobine ; utvrditi prosječnu vrijednost serumske koncentracije specifičnih IgE protutijela na protein kravljeg mlijeka u skupini djece s potvrđenim postojanjem alergije na kravlje mlijeko, kao i postotne udjele djece s potvrđenom alergijom na kravlje mlijeko prema klasama utvrđene pozitivnosti na specifični IgE antigen na kravlje mlijeko. Nacrt istraživanja: Presječno istraživanje. Ispitanici i metode: Svi pacijenti dojenačke (0 – 1 godina) i rane predškolske dobi (1 – 4 godina) Opće županijske bolnice Vukovar koji su u razdoblju od 1. svibnja 2013. do 30. travnja 2014. godine došli u bolnicu radi određivanja serumske koncentracije specifičnih IgE protutijela na protein kravljeg mlijeka, uslijed sumnje na postojanje alergije na kravlje mlijeko kod istih, bili su uključeni u planirano istraživanje. Sukladno tomu, za potrebe ovog istraživanja, iskoristili su se demografski podatci ispitanika (spol, dob, mjesto stanovanja) te utvrđene vrijednosti serumskih koncentracija specifičnih IgE protutijela na protein kravljeg mlijeka (zbog čijeg su određivanja bolesnici i došli u bolnicu). Cjelokupno istraživanje provedeno je uz suglasnost Etičkog povjerenstva Opće županijske bolnice Vukovar te Etičkog povjerenstva Medicinskog fakulteta u Osijeku. U istraživanje je ukupno bilo uključeno 59 ispitanika (38/59, 64, 4 % dječaka i 21/59, 35, 6 % djevojčica ; prosječne dobi 20, 8 ± 16.2 mjeseci). Za određivanje serumske koncentracije pecifičnih IgE protutijela na protein kravljeg mlijeka, korištena je standardizirana UniCAP imunofluorescentna metoda (Phadia AB, Uppsala, Švedska), na selektivnom UniCAP 100 analizatoru (Phadia), koristeći reagense istog proizvođača. Rezultati: Prosječna dob sve djece dojenačke (0 – 1 godina) i rane predškolske dobi (1 – 4 godina) s područja Vukovarsko - srijemske županije kod kojih je postojala sumnja na postojanje alergije na kravlje mlijeko, iznosila je 20, 8 ± 16, 2 mjeseci. Među njima bilo je više dječaka (64, 4 %), više djece koja su živjela u gradu (61, 0 %) te je najveći broj njih pripadao dobnoj skupini 1 – 12 mjeseci (39, 0 %). U spomenutoj ispitivanoj populaciji bilo je 35, 6 % potvrđenih slučajeva alergije na kravlje mlijeko, pri čemu je alergija češće bila utvrđena kod dječaka (71, 4 %) te kod djece koja žive na selu (61, 9 %). Prosječna vrijednost serumske koncentracije specifičnog IgE protutijela na protein kravljeg mlijeka kod sve djece kod kojih je potvrđeno postojanje alergije na kravlje mlijeko, iznosila je 9, 9 ± 23, 8 kU/L, pri čemu je ona bila znatno veća kod dječaka (12, 6 kU/L) u odnosu na djevojčice (3, 2 kU/L). Najveći broj djece (42, 9 %) kod koje je potvrđena alergija na kravlje mlijeko pripadao je klasi II (vrijednost serumske koncentracije specifičnog IgE protutijela od 0, 70 – 3, 49) pozitivnosti na specifični IgE antigen na kravlje mlijeko, iza čega je po učestalosti slijedila klasa I (vrijednost serumske koncentracije specifičnog IgE protutijela od 0, 35 – 0, 69) kojoj je pripadalo 33, 3 % djece. Zaključak: Uzimajući u obzir dobivene rezultate te sva ograničenja provedenog istraživanja, može se reći kako je ono ukazalo na potrebu daljnjeg izučavanja ove problematike, slijedom čega se ovo istraživanje u Vukovarsko - srijemskoj županiji može shvatiti kao pilot istraživanje budućih opsežnijih istraživanja na području cijele istočne Hrvatske u kojoj do sada nisu provedena istraživanja koja su se bavila ovom problematikom. Uz to, istraživanje je pokazalo kako se dijagnoza ove alergije u ispitivanoj populaciji djece još uvijek postavlja relativno kasno te je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se ista postavila ranije, imajući na umu kako je upravo pravodobna dijagnoza ključna u daljnjem terapijskom pristupu oboljelom djetetu.

alergija na kravlje mlijeko; dijete; nutritivna alergija; Hrvatska

nije evidentirano