hrvatski

Promjene vjerskog sastava stanovništva Hrvatske od 1953.-2011. godine

Promjene vjerskog sastava stanovništva Hrvatske između 1953. i 2011. godine nije moguće pratiti kroz sve popise stanovništva zbog toga što nakon 1953. godine pitanje o vjerskoj pripadnosti nije postavljeno sve do 1991. godine. Na početku promatranog razdoblja rimokatolici su činili nešto manje od tri četvrtine ukupnog stanovništva, pravoslavci nešto više od desetine, a niti jedna druga vjerska skupina nije činila više od 1% ukupnog stanovništva Hrvatske. Međutim, osobe koje su iskazane u kategoriji „bez vjere“ činile su čak 12, 5% ukupnog stanovništva što je povezano s tadašnjim društvenim i političkim prilikama odnosno jugoslavensko-komunističkim ideološkim okružjem. Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća udio rimokatolika nešto je viši od tri četvrtine ukupnog stanovništva, udio pravoslavaca približan je onome iz 1953. godine, a udio osoba koje su tada iskazane pod nazivom „nisu vjernici“ smanjen je na 3, 9%. Najveće promjene vjerskog sastava stanovništva zabilježene su u razdoblju 1991.-2001. godine zbog iseljavanja pravoslavnog, pretežito srpskog stanovništva, doseljavanja katolika ponajprije iz Bosne i Hercegovine, ali i zbog porasta religioznosti u uvjetima društvene krize. Iz tih je razloga udio rimokatolika povećan na 87, 8%, udio pravoslavaca smanjen je na 4, 4%, a udio osoba koje se izjašnjavaju da nisu vjernici smanjen je na samo 2, 2%. U posljednjem međupopisnom razdoblju vjerska homogenizacija nije nastavljena jer se udio katolika smanjuje na 86, 3%, udio pravoslavaca približan je kao i 2001. godine, a udio onih koji nisu vjernici te ateista se povećava na 3, 8%. Posljednjim popisom stanovništva po prvi puta iskazana je i kategorija agnostici i skeptici kojih je u odnosu na 2001. godinu bilo više čak 30-ak tisuća (porast od 2002% u tome razdoblju).

vjerski sastav stanovništva, popis stanovništva, rimokatolici, pravoslavci, muslimani

nije evidentirano