hrvatski

Analiza ciklusa eksploatacije kvarcnoga pijeska u Hrvatskoj

Kvarcni pijesak je sirovina sa širokim spektrom primjena od kojih su najpoznatije primjene u industriji stakla i građevinarstvu. Republika Hrvatska raspolaže s potvrđenim rezervama od oko 40 milijuna tona i dugom tradicijom eksploatacije koja se posljednjih godina odvija smanjenim kapacitetom. Prosječna godišnja proizvodnja rovnog kvarcnog pijeska u Hrvatskoj iznosi oko 150 tisuća tona. Eksploatacija kvarcnog pijeska sastoji se od dobivanja rovnog kvarcnog pijeska strojnim iskopom na površinskim kopovima te oplemenjivanja u oplemenjivačkom postrojenju u svrhu daljnjeg plasmana na tržište (industriju). U ovom radu analizira se životni ciklus kvarcnog pijeska od dobivanja na površinskom kopu do ulaza u tvornicu stakla. U tu svrhu dizajnirano je sedam varijanti (alternativa) eksploatacije kvarcnog pijeska s razlikama u oplemenjivačkom procesu, dok je osma varijanta generička, kreirana isključivo korištenjem Ecoinvent baze podataka. Za potrebe projektiranja varijanti generirana je baza podataka s kapacitetima rudarskih strojeva i opreme korištenjem kataloga i specifikacija proizvođača koji su postavljeni na Internetu. Dobiveni rezultati i normativi varijanti uspoređeni su s podacima na terenu kako bi se provjerila njihova reprezentativnost. Procjena utjecaja i grafički prikaz podataka provedeni su uz pomoć programa Sima Pro. Za procjenu utjecaja odabrana je metoda ReCiPe u kojoj se utjecaji na okoliš izražavaju pomoću osamnaest indikatora srednje točke koji se zatim preko mehanizama okoliša prevode na razinu krajnje točke utjecaja, a to su štetni utjecaji na ljudsko zdravlje, ekosustave i troškove proizvodnje resursa (zbog npr. smanjenja njihove dostupnosti). Rezultati indikatora krajnje točke za kategorije utjecaja na ljudsko zdravlje, ekosustave i povećanje ukupne godišnje cijene resursa su pokazali kako u oplemenjivanju kvarcnog pijeska najjednostavniji postupci kao što su pranje i klasiranje imaju najmanje utjecaje. Uz uvjet da su ispuštanja toksičnih tvari iz procesa oplemenjivanja u sastavnice okoliša onemogućena ili svedena na minimum, presudan utjecaj na okoliš među alternativama ima potrošnja vode. Promatrano od dobivanja rovnog pijeska na površinskom kopu, preko transporta i oplemenjivanja kvarcnog pijeska, korištenje fosilnih goriva pokazalo se kao najvažniji čimbenik utjecaja na okoliš cradle-to-gate dijela životnog ciklusa kvarcnog pijeska. Korištenje električne energije nije se pokazalo značajnim u pogledu izravnih utjecaja, ali svakako doprinosi utjecajima neposredno, preko proizvodnje električne energije. Transport mokrog pijeska vlažnosti 6% (mas.) i sušenje otpadnom toplinom u tvornici stakla pokazala se kao bolja opcija nego sušenje pijeska do vlažnosti manje od 1% u pogonu za oplemenjivanje i transport do tvornice stakla.

kvarcni pijesak; analiza životnog ciklusa; utjecaj na okoliš; eksploatacija; oplemenjivanje mineralnih sirovina

nije evidentirano