hrvatski

Interakcija kardiovaskularnih i respiratornih čimbenika, te životnih navika u procjeni doživljenja

U Općoj bolnici "Sveti Duh" u Zagrebu 1969. godine započeta je prospektivna, epidemiološka, longitudinalna studija "Istraživanje kroničnih bolesti u Hrvatskoj". Pregledi ispitanika ponovljeni su 1972. i 1982. godine u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu. Uzorak je bio stratificiran po dobi i spolu i uključivao je 3 primorske regije (Split, Omiš, Vis) i 2 kontinentalne (Zagreb: Centar i Črnomerec, Virovitica). 1985. godine i od 1997. do 1999. godine skupljani su podaci o datumu i uzroku smrti. Svi ispitanici čiji je uzrok smrti klasificiran kao vanjski, ili im se ne zna godina smrti, ili se do njihovih podataka nije moglo doći su desno cenzurirani s godinom 1999. Analizirane varijable su grupirane u tri skupine: antropološke varijable i varijable životnih navika, respiratorne i kardiovaskularne varijable. Za sve regije procijenjena je duljina života koristeći metodu životnih tablica. Za procijenu relativnog rizika smrti (hazarda smrti), 95% intervala pouzdanosti i procijenjenih parametara b, koristili smo Coxovu semiparametrijsku regresiju paralelnog hazarda koristeći vremensko zavisne kovarijate, posebno za oba spola. Cijela analiza podijeljena je u tri faze. Prva faza: Izbor osnovnog modela ; druga faza: Izbor među-modela ; treća faza: Modeliranje interakcija. U prvoj fazi se unutar svake skupine varijabli Coxovom regresijom koristeći metodu stupanjske regresije napravljen je izbor varijabli koje značajno utječu na duljinu života posebno za oba spola. Sve izabrane varijable čine osnovni model. U drugoj fazi osim za cjelokupnu populaciju muškaraca i žena analize su napravljene i za ispitanike "bolesne" i "zdrave" 1972. godine. Prva analiza uključivala je Coxovu regresiju s vremenski promjenjivim varijablama, dok je druga analiza koristila također Coxovu regresiju s vremenski promjenjivim varijablama koristeći metodu stupanjske regresije (među-modeli od 1 do 12). U trećoj fazi za svaki među-model izmodelirane su sve međusobne interakcije i uvrstile se u model. Izbor najboljeg modela rađen je na dva načina. Coxovom regresijom s vremenski promjenjivim varijablama i Coxovom regresijom s vremenski promjenjivim varijabolama koristeći metodu postupnog proširenja modela. One interakcije koje su se pokazale statistički značajne u obje analize uvrštene su u model s interakcijama od 1 do 12. Procjenjena je povezanost naših varijabli osim s općim i sa specifičnim mortalitetom, tj. sa smrti gdje su uzrok smrti kardiovaskularne bolesti koje predstavljaju oko 50% svih uzroka smrti. Kontinentalna regija živi kraće od primorske. Najbolje doživljenje ima Split, a najlošije Virovitica. U cjelokupnoj muškoj populaciji interakcije koje statistički značajno povećavaju hazard smrti su između Tiffneauovog indeksa i sistoličkog tlaka, negativno-patološkog nalaza EKG-a i preboljelog infarkta, patološkog nalaza EKG-a i preboljelog infarkta, pušenja i ishemične bolesti srca. U populaciji muškaraca koji su 1972. godine klasificirani kao bolesni statistički značajno povećavaju hazard smrti interakcije između bilo kojeg od nalaza EKG-a i preboljelog infarkta. Interakcije koje pak smanjuju hazard smrti su redovito pijenje <1l vina i povremenog uzimanja sedativa, te redovito pijenje <1l vina i FVC-a. Kod muškaraca zdravih 1972 godine interakcija između sistoličkog krvnog tlaka i patološkog nalaza EKG-a statistički značajno povećava hazard smrti. Za žene bolesne 1972 godine interakcija koja statistički značajno povećava hazard smrti je između TEV>5 sekundi i bolesti klasificiranih pod ostale bolesti srca, a statistički smanjuje hazard smrti interakcija između promjenjivog osjećaja zdravlja i redovito malo uzimanja sedativa. Za cjelokupnu i zdravu žensku populaciju nisu bili zadovoljeni uvjeti formiranja modela.

Doživljenje; interakcije; Coxova regresija

nije evidentirano