Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 703705

Neizglagoljeno o grafitima ili o fatičkoj i metajezičnoj funkciji jezika glagoljskih grafita


Lukić, Milica; Blažević Krezić, Vera
Neizglagoljeno o grafitima ili o fatičkoj i metajezičnoj funkciji jezika glagoljskih grafita // Muka kao nepresušno nadahnuće kulture - Pasionska baština Istre i Kvarnera, zbornik radova X. međunarodnog znanstvenog simpozija "Muka kao nepresušno nadahnuće kulture" / Čikeš, Jozo (ur.).
Zagreb: Udruga Pasionska baština, 2016. str. 153-167 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


CROSBI ID: 703705 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Neizglagoljeno o grafitima ili o fatičkoj i metajezičnoj funkciji jezika glagoljskih grafita
(The unsaid about Croatian-Glagolitic inscriptions and graffiti - more on phatic and metalingual language function)

Autori
Lukić, Milica ; Blažević Krezić, Vera

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Muka kao nepresušno nadahnuće kulture - Pasionska baština Istre i Kvarnera, zbornik radova X. međunarodnog znanstvenog simpozija "Muka kao nepresušno nadahnuće kulture" / Čikeš, Jozo - Zagreb : Udruga Pasionska baština, 2016, 153-167

Skup
X. Međunarodni simpozij „Muka kao nepresušno nadahnuće kulture”, Pasionska baština Istre i Kvarnera

Mjesto i datum
Pazin, 19-22.6.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
natpisi i grafiti ; glagoljica ; Branko Fučić ; jezične funkcije i funkcionalni stilovi
(inscriptions ; gaffiti ; Glagolitic Script ; Branko Fučić ; functions of language and functional styles of language)

Sažetak
Glagoljski grafiti jedinstveni su spomenici hrvatske srednjovjekovne (i novovjekovne) pismenosti. Proizvedeni u trenucima krajnje neopterećnosti, jezičnom i pismovnom izvedbom mogli su posvjedočiti o živim mijenama idioma nekoga mjesta ili širega područja. Grafiti, dobro nam je poznato ponajprije zahvaljujući Branku Fučiću, uzgredni su, ali vrijedni spomenici primarno hrvatske književno-jezične povijesti, a sekundarno i kvalitete života, naobraženosti, osebujnosti i dinamike međuljudskih odnosa srednjovjekovnoga čovjeka. Jezik i pismo posredovani glagoljskim grafitima dugo su bili tek usputna postaja paleografskih, grafolingvističkih i jezikoslovnih analiza upravo zbog činjenice da je riječ o funkcijom neobremenjenu jeziku i pismu koje je proizvod klesarskoga majstora u kojih je opismenjenost, poznato je, više iznimka nego pravilo. U skladu je s tim zaključeno najprije kako je riječ o spomenicima u kojih je narušena morfologija slova te je teško zaključivati o evolucijskim etapama pisma prema linijskom formiranju, slovnom koordiniranju, učvršćivanju grafemičkih veza s govorenim dionicama jezika i mnogim drugima (Fučić 1982, Žagar 2007), dugo se izbjegavalo uscijecanje u raspored i karakter jezičnih dionica hrvatskoglagoljskih grafita (Mihaljević, Sudec 2011: 407–423) sve dok obuhvatnija analiza na svim gramatičkim razinama: glasovnoj, morfološkoj, sintaktičkoj i leksičkoj nije pokazala koliko taj korpus može biti zanimljiv i pouzdan izvor informacija za povijest hrvatskoga jezika. Sanja Zubčić sadržaju glagoljskih grafita pristupa s obzirom na referencijalnu i apelativnu jezičnu funkciju i uspostavlja recepcijsku razinu istraživanja i tipove grafita: pošiljatelj -> primatelj, pošiljatelj -> slikarski majstor, pošiljatelj -> lik s freske, pošiljatelj -> Bog / sveci te sadržajnu razinu i tipove grafita: identifikacijski, datacijski, komnetatorski i reakcijski, notacijski, biblijski (parafraza), edukacijski (abecedariji). Potaknute uspostavljenom metodologijom, smatramo kako je moguće proširiti klasifikacijsku paradigmu s obzirom na fatičku funkciju (svodi se na odnos između poruke i kanala: zadatak koji jezik ispunjava s pogledom na ovu funkciju jest da jednim dijelom njime oblikovanih iskaza omogući kontakt između pošiljatelja i primatelja poruke, interakciju u svrhu komunikacije koja se najprije očituje započinjanjm, održavanjem i završavanjem komunikacijskoga procesa) i metajezičnu funkciju (usmjerenost na kod poruke – to su signali koji, sudimo, mogu biti u vezi s fatičkom funkcijom i željom da se pospješi komunikacija, motiviranost odabranoga shvaćanja uposlenosti signala metajezične funkcije proizlazi iz pristupa Marije-Ane Düriggl koja novim generičkim i kulturnoantroploškim pristupom i metodologijom koja se uvelike iscrpljuje markiranjem signala metajezične funckije korak po korak rekonstruira moguću izvedbenu situaciju i performativni kontekst nekih srednjovjekovnih narativnih djela, i to na temelju raznovrsnih tekstualnih signala. Pojam „paratekstualnosti“ bio je poticaj Mariji-Ani Durrigl za istraživanjem modusa egzistencije srednjovjekovnog teksta, za rubne zone teksta koje svojevrsnom autoreferencijalnošću postavljaju okvir za razumijevanje teksta i njegovu interpretaciju (Čti razumno i lipo 2007). Detektirali bismo upravo zastupljenost signala dviju istaknutih funkcija jer nas osobito zanima mogućnost tumačenja glagoljskih grafita kao hibridnih žanrova koji nose više karakteristika razgovornoga funkcionalnog stila, dakako srednjovjekovne matične sredine skriptora: žakana i vjernika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
122-1300620-2619 - Jezik hrvatskoglagoljskih tiskanih brevijara (Loretana Farkaš Brekalo, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Osijek

Profili:

Avatar Url Milica Lukić (autor)

Avatar Url Vera Blažević Krezić (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Lukić, Milica; Blažević Krezić, Vera
Neizglagoljeno o grafitima ili o fatičkoj i metajezičnoj funkciji jezika glagoljskih grafita // Muka kao nepresušno nadahnuće kulture - Pasionska baština Istre i Kvarnera, zbornik radova X. međunarodnog znanstvenog simpozija "Muka kao nepresušno nadahnuće kulture" / Čikeš, Jozo (ur.).
Zagreb: Udruga Pasionska baština, 2016. str. 153-167 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
Lukić, M. & Blažević Krezić, V. (2016) Neizglagoljeno o grafitima ili o fatičkoj i metajezičnoj funkciji jezika glagoljskih grafita. U: Čikeš, J. (ur.)Muka kao nepresušno nadahnuće kulture - Pasionska baština Istre i Kvarnera, zbornik radova X. međunarodnog znanstvenog simpozija "Muka kao nepresušno nadahnuće kulture".
@article{article, editor = {\v{C}ike\v{s}, J.}, year = {2016}, pages = {153-167}, keywords = {inscriptions, gaffiti, Glagolitic Script, Branko Fu\v{c}i\'{c}, functions of language and functional styles of language}, title = {The unsaid about Croatian-Glagolitic inscriptions and graffiti - more on phatic and metalingual language function}, keyword = {inscriptions, gaffiti, Glagolitic Script, Branko Fu\v{c}i\'{c}, functions of language and functional styles of language}, publisher = {Udruga Pasionska ba\v{s}tina}, publisherplace = {Pazin} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font