hrvatski

Projektiranje trasiranja podzemnih tokova

Jedan od temeljnih ciljeva hidrogeologije je istraživanje podrijetla i kretanja podzemne vode, posebice na mjestima gdje putanje podzemne vode i slivovi nisu vidljivi i ne mogu se procijeniti, posebno u krškom podneblju. Krš je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena, najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3). Trasiranja podzemnih tokova su egzaktan pokazatelj smjerova i brzina podzemnih tokova u određenim hidrogeološkim uvjetima, a preko izračuna pronosa trasera i dominantnih tokova. Traser je bilo koja vrsta tvari u vodi ili ubačena u vodu pomoću koje možemo dobiti potrebne informacije o tokovima podzemnih voda i transportu ostalih tvari. Traser može biti umjetan ( fluorescentne boje i soli) i prirodan ( izotopi, fizička svojstva vode i traser u obliku čestica). Za kvalitetno proveden postupak trasiranja potrebno je prvo prikupiti i proučiti postojeće podatke, zatim odabrati traser kojim ćemo trasirati. Nakon odabira trasera potrebno je odrediti najpovoljnije mjesto i način ubacivanja trasera, opažačka mjesta za uzimanje uzoraka, te pravilno izračunati potrebnu količinu trasera. Uzorke vode potrebno je odnijeti u laboratorij na analizu, i zatim ih interpretirati tabelarno, krivuljama ili preko karata koje su rađene u GIS programu. Nakon objašnjenja postupka trasiranja po točkama, u radu je trasiranje objašnjeno i na primjeru trasiranja kod NP Plitvička jezera za potrebe izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadne vode, pri čemu je trasiranjem dokazana podzemna veza sustava Plitvičkih jezera sa izvorom Klokot u BiH koji se koristi u vodoopskrbi.

hidrogeologija; krš; trasiranje podzemnih tokova; traseri; NP Plitvička jezera; Klokot

nije evidentirano