Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 703434

Pripajanje južne Baranje i sjeverne Slavonije Đakovačkoj ili bosanskoj i srijemskoj biskupiji


Tomas, Domagoj
Pripajanje južne Baranje i sjeverne Slavonije Đakovačkoj ili bosanskoj i srijemskoj biskupiji 2010., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Osijek


Naslov
Pripajanje južne Baranje i sjeverne Slavonije Đakovačkoj ili bosanskoj i srijemskoj biskupiji
(Annexation of south Baranya and northern Slavonia to Diocese of Đakovo or Bosnia and Syrmia)

Autori
Tomas, Domagoj

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
22.09.

Godina
2010

Stranica
46

Mentor
Jurčević, Josip

Ključne riječi
Katolička crkva; apostolska administratura; Slavonija; Baranja
(Catholic Church; apostolic administration; Slavonia; Baranya)

Sažetak
U ovome je radu prvenstveno iznesena analiza uspostave, djelovanja, te konačnog pripojenja Apostolske administrature za sjevernu Slavoniju i Baranju tadašnjoj Đakovačkoj ili bosanskoj i srijemskoj biskupiji, današnjoj Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji. Kao institucija Katoličke crkve, apostolska administratura na navedenome području djelovala je gotovo punih pedeset godina (1923. – 1972.), izuzimajući teritorij južne Baranje, gdje je za vrijeme Drugoga svjetskog rata uspostavljena zasebna apostolska administratura, s pečuškim biskupom kao apostolskim administratorom. Nakon uspostave Apostolske administrature za sjevernu Slavoniju i Baranju 1923., njome je upravljao đakovački ili bosanski i srijemski biskup msgr. Antun Akšamović, sve do svoga umirovljenja 1951. Tada upravu nad apostolskom administraturom preuzima novoimenovani biskup Stjepan Bäuerlein, za čijeg biskupovanja 1972. dolazi do konačnog de iure pripojenja apostolske administrature Đakovačkoj ili bosanskoj i srijemskoj biskupiji, iako je de facto bila njezinim dijelom još od 1923., izuzev područja južne Baranje u već spomenutome razdoblju. Posebna pažnja usporedno je poklonjena državnopravnoj povijesti Baranje, koja je uvelike određivala njezin položaj unutar rimokatoličke crkvene administracije. Područje južne Baranje u razdoblju između 1918. i 1945. pripadalo je četirima različitim državama (Austro-Ugarskoj Monarhiji, Kraljevini SHS/Jugoslaviji, Kraljevini Mađarskoj i FNRJ), s potpuno drugačijim državnim ustrojem, etničkim i vjerskim sastavom stanovništva, te ekonomskim sustavom. Slično vrijedi i za područje sjeverne Slavonije, koja je također u tome razdoblju pripadala četirima različitim državama (Austro-Ugarskoj Monarhiji, Kraljevini SHS/Jugoslaviji, NDH i FNRJ), međutim, za razliku od južne Baranje, za to se vrijeme u sjevernoj Slavoniji u pogledu crkvene uprave ništa nije mijenjalo nakon 1923. Također, pitanje razgraničenja između Kraljevine SHS i Mađarske u Baranji nakon Prvoga svjetskog rata, konačno utvrđeno Trianonskim ugovorom 1920., zahtijevalo je dodatnu analizu. Jednako tako, analizirano je pitanje Baranje u okviru utvrđivanja granica između NR Hrvatske i NR Srbije, unutar FNRJ 1945.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Osijek

Autor s matičnim brojem:
Domagoj Tomas, (334433)