hrvatski

Usporedba učinkovitosti metoda uzorkovanja vodenih kornjaša (Dytiscidae) u Parku prirode Kopački rit

Vodeni kornjaši prilagodili su se životu u vodi oblikom tijela, nogama s dlačicama za plivanje i različitim prilagodbama dišnog sustava. Nastanjuju sve kopnene vode, od plitkih stajaćica do litoralnih zona jezera i rijeka tekućica pa im upravo područje Kopačkog rita, jedno od najvećih fluvijalno-močvarnih područja u Europi, pruža povoljne životne uvjete i mnoštvo različitih mikrostaništa. Njihova dosadašnja istraženost je u porastu u odnosu na prošlo desetljeće, ne samo na području kanala već i na samom poplavnom području Parka prirode. Usprkos poteškoćama uzorkovanja zbog nepristupačnosti terena na području istraživanja, postoji širok raspon metoda za uzorkovanje vodenih kukaca koje daju velik doprinos u istraživačkim radovima. Na ovom području korištene su dvije metode uzorkovanja, metoda poteza ručnom mrežom i metoda klopka-boca s atraktantima ; konzerviranom tunjevinom i mačjom hranom. Dosadašnji rezultati pokazali su da je metoda poteza ručnom mrežom najučinkovitija jer se u kratkom vremenu može uzorkovati velik broj jedinki i vrsta. Za kvantitativnu metodu klopka- boca dobro je poznato da je pogodna za uzorkovanje velikih kornjaša koji su dobri plivači i teško ih je uzorkovati aktivnim lovom pomoću mreže. Cilj istraživanja je usporediti učinkovitost dviju metoda uzorkovanja obzirom na brojnost jedinki, sastav vrsta te veličinu uzorkovanih jedinki. Istraživanje je provedeno u vremenskom periodu od travnja do listopada 2012. godine. Nakon obrade 231 uzorkovane jedinke, utvrđeno je ukupno 22 vrste iz porodice vodenih kornjaša (Dytiscidae). Metodom poteza ručnom mrežom uzorkovano je ukupno 113 jedniki, dok je metodom klopka-boca s atraktantima uzorkovano ukupno 118 jedinki (89 tunjevina : 23 mačja hrana). Utvrđeno je da je konzervirana tunjevina učinkovitiji atraktant nego mačja hrana te da je metoda klopka-boca visoko selektivna metoda za srednje velike i velike predatorske vrste Acilius sulcatus, Dytiscus dimidiatus, Dytiscus circumcintus te Cybister lateralimarginalis. Uspoređujući veličinu uzorkovanih jedinki utvrđeno je da je metoda aktivnog poteza mrežom najučinkovitija za uzorkovanje malih vrsta vodenih kornjaša, a metoda klopka-boca s atraktantima za srednje velike i velike predatorske vrste kornjaša. Ovo istraživanje potvrdilo je da su obje metode potrebne kako bi se u potpunosti istražila fauna nekog područja te bi se u budućnosti trebale provesti i druge metode uzorkovanja koje su već godinama poznate u drugim zemljama kako bi se u budućnosti mogli ostvarivati još veći doprinosi u istraživačkom radu entomofaune Kopačkog rita.

vodeni kornjaši; metode uzorkovanja; mreža; klopke; tunjevina; mačja hrana

nije evidentirano