hrvatski

PROCJENA NUTRICIJSKOG STATUSA U BOLESNIKA S KRONIČNOM BUBREŽNOM BOLESTI KOJI SE LIJEČE REDOVITOM HEMODIJALIZOM

Prema dostupnoj literaturi 18 % do 80 % bolesnika na dijalizi ima neki oblik nutritivnog deficita. Cilj rada bio je analizirati nutritivni status bolesnika koji se liječe postupcima hemodijalize (HD) te analizirati primjenjivost mjerenja masnog tkiva (FAT) kaliperom. Ispitanici su bili bolesnici koji se liječe postupcima redovite HD duže od šest mjeseci (129 bolesnika). Razdoblje praćenja trajalo je šest mjeseci. Za procjenu nutritivnog statusa koristili smo suhu tjelesnu težinu (STT), indeks tjelesne mase (ITM), mjerenje FAT- a kaliperom, mjerenje opsega mišića nadlaktice (OMN) te određivanje serumskih albumina i kolesterola. Analizirajući učinkovitost mjerenja FAT-a preko kožnog nabora kaliperom, uočili smo da je FAT dobiven kaliperom pokazao statistički značajnu pozitivnu korelaciju s drugim pokazateljima stanja uhranjenosti, s ITM-om (r = 0, 364 ; p<0, 0001), STT-om (r = 0, 206 ; p = 0, 005) i OMN (r = 0, 399 ; p<0, 0001). Isto tako, FAT je pokazao statistički značajnu pozitivnu korelaciju s vrijednostima serumskih albumina (r = 0, 299 ; p = 0, 01) i kolesterolom (r = 0, 225 ; p = 0, 002). Nije bilo statistički značajne korelacije između duljine trajanja HD i FAT-a (p=NS). Zaključujemo daje za redovitu procjenu nutritivnog statusa važno da je metoda koju primjenjujemo što učinkovitija, preciznija, brza, uz što manje ekonomsko opterećenje. Iz vlastitog iskustva možemo ustvrditi da je mjerenje FAT-a kožnim naborom s kaliperom primjenjiva, brza i jeftina metoda koja se može koristiti u svakodnevnoj kliničkoj praksi.

kaliper ; metoda ; nutritivni probir ; pothranjenost

nije evidentirano