Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 702553

Analiza mreže suradnje znanstvenika iz tri polja društvenih znanosti od 1992. do 2012.


Letina, Srebrenka
Analiza mreže suradnje znanstvenika iz tri polja društvenih znanosti od 1992. do 2012. 2014., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju, Zagreb


Naslov
Analiza mreže suradnje znanstvenika iz tri polja društvenih znanosti od 1992. do 2012.
(Network analysis of scientific collaboration in the three fields of social science from 1992 to 2012)

Autori
Letina, Srebrenka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju

Mjesto
Zagreb

Datum
11.06.

Godina
2014

Stranica
311

Mentor
Darja Maslić Seršić

Ključne riječi
Analiza društvenih mreža; znanstvena suradnja; produktivnost znanstvenika; mreže koautorstva; struktura malog svijeta; preferencijalno povezivanje; teorija mrežnih prednosti
(Social network analysis; scientific collaboration; productivity of scientists; co-authorship network; small world structure; prefferential attachment; theory of network advantage)

Sažetak
Istraživanje znanstvene suradnje se u ovom radu temelji na integrativnom pristupu koji predstavlja sintezu spoznaja i teorija iz različitih znanstvenih disciplina: organizacijske psihologije i psihologije znanosti, te novijeg pristupa znanosti o mrežama. Suradnja je definirana kao zajedničko koautorstvo na radovima koji su prikupljeni iz dvije vrste izvora: međunarodnih izvora (baze WoS i Scopus) i nacionalnog izvora (autorske knjige iz online NSK kataloga) za vremenski period od 1992 do 2012 godine. Podaci su prikupljeni za znanstvenike iz tri polja društvenih znanosti: psihologije (N=241), sociologije (N=196) i odgojnih znanosti (N=481). Nakon prikupljenih bibliografskih podataka o radovima od ukupno 918 znanstvenika, dobivena je jedinstvena baza podataka. Na temelju prikupljenih 4 769 radova iz tri izvora za sve znanstvenike opisan je obrazac suradnje za svako od polja i utvrđene su disciplinarne razlike u najčešće korištenim mjerama znanstvenog učinka: stopa produktivnosti i h- indeksu. Preliminarne analize ukazuju da u društvenim znanostima, znanstvenici istraživanja u pravilu provode u timovima i o njima izvještavaju u više-autorskim znanstvenim publikacijama. U ključnom dijelu rada je primijenjena metodologija mrežnog pristupa (analize društvenih mreža) za ispitivanje obrazaca suradnje s dva cilja: (1) opisivanja strukture i svojstva mreže suradnje za tri polja koristeći pokazatelje strukture mreže - makrorazina ; (2) utvrđivanja koliko su karakteristike suradnje znanstvenika povezane s mjerama znanstvenog učinka - mikrorazina. Rezultati istraživanja pokazuju da mreže koautorstva svih polja imaju strukturu malog svijeta koju opisuje visok stupanj grupiranja i kratka prosječna udaljenost puta u odnosu na slučajne mreže. Distribucije stupnjeva unutar svih polja su nerazmjerne što ukazuje i na postojanje mehanizma preferencijalnog povezivanja. Mrežne varijable korištene u ovom radu svrstane su u tri kategorije s obzirom na vrstu utjecaja koju ispituju i metodološku kompleksnost: lokalne mjere (stupanj centralnosti u mreži svog polja i broj veza s znanstvenicima izvan polja), mjere ego mreža (maksimalna snaga veze, indeks utjecaja veza i efektivna veličina) i globalne mjere (međupovezanost i blizina). Hijerarhijskom regresijskom analizom je utvrđeno da uvođenje kompleksnijih mjera značajno povećava objašnjenje varijance u stopi produktivnosti. Mrežne varijable zajednički objašnjavaju visoki postotak varijance u stopi produktivnosti i h- indeksu (63, 5% ; 62, 5%). Njihov doprinos ostaje visok i nakon kontroliranja nekih sociodemografskih i karijernih varijabli, a nakon kontroliranja prijašnje produktivnosti doprinose s 4, 3% objašnjene varijance. Zaključuje se da su karakteristike suradnje snažno povezane s mjerama uspješnosti u znanosti. Teorijski doprinos je sinteza novih teorijskih pristupa u objašnjavanju radne uspješnosti pomoću koncepta društvenog kapitala i teorije mrežnih prednosti. Praktični doprinos rada je bolje razumijevanje mjera radnog učinka koje se koriste u vrednovanju znanstvenika i njihove povezanosti sa suradnjom. Najvažniji je metodološki doprinos rada: primjena analize društvenih mreža.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
100-0000000-1489 - Izrada modela vrednovanja znanstvenog rada u RH za sva znanstvena područja (Marija Maja Jokić, )
130-1301422-1421 - Individualne i organizacijske posljedice nesigurnosti posla (Darja Maslić Seršić, )

Ustanove
Institut za društvena istraživanja , Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Srebrenka Letina, (304632)