Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 702198

Zvončari i njihovi odjeci


Nikočević, Lidija
Zvončari i njihovi odjeci, Novi Vinodolski, Zagreb, Pazin: Naklada Kvarner, Institut za etnologiju i folkloristiku, Etnografski muzej Istre, 2014 (monografija)


Naslov
Zvončari i njihovi odjeci
(Bell ringers and their resonance)

Autori
Nikočević, Lidija

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, ostalo

Izdavač
Naklada Kvarner, Institut za etnologiju i folkloristiku, Etnografski muzej Istre

Grad
Novi Vinodolski, Zagreb, Pazin

Godina
2014

Stranica
377

ISBN
978-953-7773-26-7

Ključne riječi
Katavština; pokladne prakse; pust; zvončari; muško društvo; zajednice; društveni odnosi; konflikti; baština; UNESCO; gusti opis; multivokalnost; multilokalnost
(Kastav area; carnival practices; lent; bell ringers; male societies; communities; social relationships; conflicts; heritage; UNESCO)

Sažetak
Pokladni običaji sa zvonima, napose zvončari Liburnijskog kraja (najvećim dijelom u Kastavštini, shvaćenoj u smislu kulturnog područja) bili su i dosada predmetom interesa folklorista i etnologa. Njihov je interes, međutim bio usmjeren poglavito ritualnom značenju te prakse i njegovim magijskim ishodištima. Pogled na njegov današnji značaj ukazuje da se radi o fenomenu koji je od izminne važnosti za mnoge lokalane zajednice. Cilj ove knjige je analizirati kako pojedine zajednice koriste tradicijski okvir običaja da bi putem njega izrazile, preispitali i redefinirali odnose unutar nje same, između različitih zajednica, kao i njihov odnos pram većeg svijeta. Odgovara na pitanja zašto je ovaj je običaj, za razliku od većine ostalih ostao žiivom praksom i iz kojih se razloga i dalje omasovljuje. Osim malobrojne literature koja u unutar ovakvog pristupa mogla poslužiti, većina saznanja temelji se na formalnim i neformalnim intervjuima, na aktivnom slušanju i opažanju te sudjelovanju, u skladu s istraživačkom ulogom promatrača sudionika, kroz gotovo trideset godina praćenja ovog fenomena. Korišteni su izvori poput tekstva iz dnevnih novina, mrežnih stranica, fotografska i video građa, te tekstovi popularnih pjesama. Uvažavajućui uvelike etske pozicije te multivokalnosti sugovornika, u tekst su umetnuti njihovi originalni iskazi. Sve to doprinosi „gustom opisu“ kao što multilokalnost vodi ka iznijnsiranom opisu u kontekstu paradigme kulturne kompleksnosti, koju ova studija također uvelike uvažava i koristi. Ova se pokladna praksa promatra kroz njen oblik, tjelesnost, vrijeme, teritorij, organizaciju, te kroz globalni kontekst koji je determinira u sve većoj mjeri. Prema tim pojmovima oblikovana su i poglavlja knjige. Značaj i funkcija promatranog fenomena analizira se na osobnoj razini, na razini lokalne zajednice, šireg zavičaja i globalnog društva. Njegov veliki značaj na svim promatranim razinama rezultirao je umnažanjem zvončara unutar postojećih skupina, kao i njihovih ophoda. Štoviše, stvaraju se nove grupe zvončara, a se njihova aktivnost u novije vrijeme proteže kroz čitavu godinu, što ih modificira u pokretače društvenih događanja kroz čitavu godinu, a ujedno i u simboličke predstavnike svog kraja u širem krugu. Vrednovanje zvončara kao baštine, značaj medija i organiziranih karnevala utječe na zvončarske skupine na različite načine rezultirajući novim konfliktima, kojim inače obiluje ova praksa. Upravo konflikti uvelike upućuiju na identitete lokalnih zajednica i bivaju u pokladno vrijeme naglašeni, jednako kao i pozitivna stanja društvene homogenizacije, opuštanja i veselja. Potvrđuje se opravdanost pristupa ovoj temi kroz razmatranje i analizu različitih konteksta jer su one dovele do cjelovitijeg saznanja i spoznaja o njenom značenju i funkciji kao društvenog fenomena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Lidija Nikočević, (188253)