Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 702126

Kakva su svojstva mjera znanstvenog učinka: stope produktivnosti i h-indeksa?


Srebrenka Letina; Krešimir Zauder
Kakva su svojstva mjera znanstvenog učinka: stope produktivnosti i h-indeksa? // Knjiga rezimea: 20. Empirijska istraživanja u psihologiji / Ljiljana Lazarević (ur.).
Beograd: INSTITUT ZA PSIHOLOGIJU I LABORATORIJA ZA EKSPERIMENTALNU PSIHOLOGIJU FILOZOFSKI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU, 2014. str. 149-150 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Kakva su svojstva mjera znanstvenog učinka: stope produktivnosti i h-indeksa?
(What are the properties of measures of scientific efficiency: productivity rate and the h-index?)

Autori
Srebrenka Letina ; Krešimir Zauder

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga rezimea: 20. Empirijska istraživanja u psihologiji / Ljiljana Lazarević - Beograd : INSTITUT ZA PSIHOLOGIJU I LABORATORIJA ZA EKSPERIMENTALNU PSIHOLOGIJU FILOZOFSKI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU, 2014, 149-150

ISBN
978-86-88803-47-2

Skup
20. Empirijska istraživanja u psihologiji

Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 28-30, ožujka, 2014.

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Produktivnost znanstvenika; h-indeks; analiza društvenih mreža
(Productivity of scientists; h-index; social network analysis)

Sažetak
Pri procjenjivanju radnog učinka znanstvenika sve se češće kao mjere koriste broj objavljenih radova po vremenskoj jedinici od godine dana i broj citata u međunarodnoj bazi WoS – H-indeks. H-indeks pripada u relativno novije mjere citiranosti koje pokušavaju istovremeno uzeti u obzir i citiranost i broj objavljenih radova znanstvenika. S druge strane, većina objavljuje radove napisane u koautorstvu- suradnji s barem još jednim znanstvenikom, što je dodatni problem u evaluaciji i usporedbi znanstvenika. Cilj rada je iz perspektive organizacijske psihologije ispitati kakve su karakteristike tih mjera, te odgovoriti što su bolji prediktori stope produktivnosti znanstvenika: sociodemografske (dob, spol) i karijerne (vrsta institucije, mjesto, polje znanosti) varijable ili mjere suradnje izvedene iz analiza mreža koautorstva? Za uzorak od 918 znanstvenika iz polja psihologije, sociologije i odgojnih znanosti su prikupljeni podaci o njihovim objavljenim radovima iz 2 međunarodna i jednog nacionalnog izvora, te različite mjere citiranosti iz 1 međunarodne baze (h-indeks) za vremenski period od 1992. do 2012. Dobiveno je da distribucije svih mjera imaju Pareto oblik – mali je broj znanstvenika odgovorno za većinu objavljenih radova (tzv. Lotkin zakon ili 80/20 pravilo). Koristeći metodu analize društvenih mreža konstruirali smo 7 varijabli za opis obrazaca suradnje svakog znanstvenika: broj suradnika iz polja ; broj suradnika izvan polja, maksimalna snaga veze, indeks utjecaja veze (uzima u obzir h-indeks suradnika) ; efektivna veličina (mjeri neredundantnost kontakata) te mjere globalne centralnosti u mreži svog polja: međupovezanost (betweenneess) I blizina (closeness) . Nakon logaritamske transformacije varijabli provedene su hijerarhijske regresijske analize s stopom produktivnosti kao zavisnom varijablom. Mjere suradnje su u prvom koraku objasnile visok postotak varijance stope produktivnosti- 64, 3% (p<, 01 ), i nešto niži postotak varijance h-indeksa - 63, 1% (p<, 01 ; F (13/502)=86, 630, p<, 001). Sociodemografske i karijerne varijable su dodatno objasnile 5%, odnosno 3% (p<, 01 ) varijance. Najuspješniji prediktori stope produktivnosti su mjere ponovljenih suradnji s istim suradnikom (tzv.snage veza) – ß=, 54 (p<, 01) i mjere koje uzimaju u obzir utjecaj (h-indeks) suradnika - ß=, 45 (p<, 01). Pronađen je mali ali značajan utjecaj polja znanosti (ß=- , 09 ; p<, 05) za polje odgojnih znanosti) i dobi (ß=-, 14 ; p<, 01). Kod h- indeksa najbolji prediktori su: indeks utjecaja veza (ß=, 43 ; p<, 001) i broj vanjskih veza (ß=, 27 ; p<, 001) ; te je pronađen značajan utjecaj spola i dobi (ß=-, 11 ; p<, 001 ; ß=, 08 ; p<, 01). Provedene su dodatne analize s obrnutim slijedom koraka, i na uzorku iz kojeg su isključeni ekstremno produktivni i minimalno produktivni znanstvenici. Zaključak je da su ispitivane mjere učinka povezane s kime znanstvenik surađuje, te su rezultati razmotreni u okviru organizacijskih teorija društvenog kapitala i njegovog utjecaja na uspjeh pojedinca.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
100-0000000-1489 - Izrada modela vrednovanja znanstvenog rada u RH za sva znanstvena područja (Marija Maja Jokić, )

Ustanove
Institut za društvena istraživanja , Zagreb