hrvatski

Obrazovanje između očuvanja i promjene – analiza uspjeha na hrvatskoj državnoj maturi

Uloga obrazovanja je prijenos stečenih znanja i vrijednosti s jedne generacije na drugu. Humanističke discipline odlikuje interpretativna metoda za razliku od prirodoslovnog područja koje se razvija kroz cikluse konstrukcije- dekonstrukcije formalnih sustava. Zadaća je nastave jezika, umjetnosti i religije motivirati najveći broj učenika sačuvati nasljeđe, dok prirodoslovna nastava ističe poticanje nadarenih učenika koji će biti kreatori sve bržeg tehnološkog razvoja. Ta epistemološka distinkcija upućuje na različita očekivanja uspješnosti učenika na ispitu hrvatske državne mature iz humanističkih predmeta nasuprot prirodoslovne skupine predmeta i na potrebu drukčijih teorijskih distribucija u analizi uspjeha. Očekuje se da se najveći broj učenika na ispitu iz hrvatskog i engleskog jezika rasporedi u skupinu dobrih, a manji broj rasprši prema normalnoj raspodjeli. Uspjeh iz fizike i informatike trebao bi slijediti zakon potencija koji rasteže uspješnost i dio dobrih premješta u dovoljno uspješne.

distribucija; državna matura; provjera znanja; narav znanja; zakon potencije

nije evidentirano