Identitet i kultura (CROSBI ID 11868)
Autorska knjiga | monografija (znanstvena)
Podaci o odgovornosti
Labus, Mladen ; Veljak, Lino ; Maskalan, Ana ; Adamović, Mirjana
hrvatski
Identitet i kultura
U ovoj su knjizi predstavljena teorijska i interdisciplinarna istraživanja kulture Drugih u odnosu na dominantnu kulturu, te simbolički obrasci pripisani kategorijama Drugih. Rad Mladena Labusa „Kulturni identitet/i/ i proces/i/ globalizacije“ tematski problematizira, s jednog interdisciplinarnog, multidisciplinarnog i transdisciplinarnog stajališta, teorijske /onto-antropološke i sociološke/ refleksije ˝kulturnog identiteta˝ u sklopu suvremenog bitka (globalizacije, moderne i postmoderne), te potrebu pojmovnog redefiniranja kulturnog identiteta iz pojmovnog diskursa u kulturni praksis kao refleksivni oblik epistemologijske strategije. Ova promjena kognitivnog diskursa ˝kulturnog identiteta˝, pokazuje znakove promijenjene biti kulture, što znači i antropološke biti samog čovjeka. Drugi rad autora Lina Veljaka „Metafizički temelji politikȃ identiteta“, s pozicije ontologijskog propitivanja pojma „identitet“, rekonstruira proces transformacije kolektivnih identiteta u metafizički utemeljene identitete. Na pretpostavkama esencijalizma uspostavlja se redukcionistički identitet individualnog identiteta i hipostaziranog kolektiviteta, što rezultira apsolutnim primatom kolektiva u odnosu na individue. Politike identiteta koje ne vode računa o metafizičkoj utemeljenosti nekih kolektivnih identiteta ili diskriminacijski favoriziraju vlastite identitete na račun identiteta drugih, oblikuju povode (a djelomice i uzroke) nasilja i socijalne nestabilnosti. U radu Ane Maskalan „O strahu: od apokaliptične budućnosti do utopijske sadašnjosti“ raspravlja se o društvenim aspektima straha. Autorica se koncentrira na suvremene društvene erupcije straha kao u velikoj mjeri novog fenomena nazvanog kulturom straha. Kultura straha definirana je nešto šire od uobičajenih političko-instrumentalnih određenja, te je dovedena u vezu s apokaliptičnim vizijama svijeta sadašnjosti i budućnosti. Autorica perzistentnost kulture straha vezuje uz krizu utopijske misli. Pritom zagovara ideju obnove utopijske kritike, nade i mašte kroz oblikovanje novih slika budućnosti koje svoje mjesto ponovno trebaju naći u politici, društvu i kulturi. Tekst Mirjane Adamović pod nazivom „Spori hod prema kulturi mira – rodni aspekti“ polazi od teze prema kojoj moderna društva, iako izrazito kompleksne naravi i strukture, neprestano ekvilibriraju na granici konflikta. S obzirom da je rod jedan od osnovnih elemenata razumijevanja prirode konflikata u feminističkoj teoriji, autorica pokušava povezati pitanja rodnih identiteta i kulture mira kao političkog koncepta.Suprotstavljajući esencijalistički i strukturalni feministički pristup u viđenju ženskog i muškog identiteta u kontekstu militarističke kulture autorica raspravlja o njihovim temeljnim pretpostavkama i razvojnim mogućnostima. Važan je nalaz da se polarizacija rodnih identiteta pokazuje korisnim analitičkim sredstvom u pokušajima određenja vrijednosti na kojima bi se trebala temeljiti kultura mira.
identitet; kultura; globalizacija; politike identiteta; kultura straha; budućnost; utopija; kultura mira; rod; žene
nije evidentirano
engleski
Identity and Culture
nije evidentirano
identity; culture; globalization; identity politics; the culture of fear; future; utopia; the culture of peace; gender; women
nije evidentirano
Podaci o izdanju
Zagreb: Institut za društvena istraživanja
2014.
978-953-6218-59-2
161
objavljeno